PODGORICA, 29.oktobra (Montena-fax) - “Sudbina kralja Nikole , posljednjeg iz dinastije Petroviæa, vjeèita je opomena Crnogorcima, pouèna za sve, šta se sve može desiti jednom narodu kad izgubi svoju državu. Današnje generacije Crnogoraca razumjeli su to na pravi naèin i neæe dozvoliti gubitak vlastitog identiteta i svoje suštine. Ni radi svoje slavne prošlosti, ni radi svoje evropske buduænosti”,istakao je presjednik Crne Gore Milo Ðukanoviæ na otvaranju nauènog skupa “Dinastija Petroviæ Njegoš“, koji je danas poèeo u Podgorici. “Petroviæi Njegoši dobro su znali da sloboda jednog naroda nije i ne može biti osigurana bez državne organizacije tog naroda. Zato su, naroèito od Petra I Petroviæa Njegoša, preduzimani posebni napori da Crna Gora osvoji jednu višu i najvišu državnu organizovanost”, kazao je crnogorski predsjednik. On je podsjetio da su na crnogorskom državnom putu Petar Prvi i Petar Drugi Petroviæ Njegoš izvršili krupne pripreme, Knjaz Danilo uèinio državnu prekretnicu, a Knjaz i Kralj NIkola dovršio njihovu dalekosežnu zamisao i viziju, kad je 1878. Berlisnki Kongres Crnu Goru kao 27. zemlju i meðunarodno priznao kao državu. To je, po ocjeni Ðukanoviæa, “bio najveæi trenutak Dinastije Petroviæ Njegoš, ostvarenje crnogorskog državnog sna, istorijska potvrda njihovog životnog, udruženog vladarskog cilja i djela”. Crnogorski predsjednik Milo Ðukanoviæ je ukazao da je malo vladarskih porodica, i iz bogatijeg svijeta i moænije tradicije, koje su kao Petroviæi Njegoši iznjedrile jednog sveca, genijalnog pjesnika i vladaoca, koji se uvrstio u iznimke najdužeg upravljanja u istoriji vlasti. “Nema mnogo ni primjera da jedna vladarska kuæa u toj mjeri, do potpunosti, bude stopljena sa svojom zemljom i svojim narodom, kao Dinastija Petroviæ Njegoš sa Crnom Gorom. Otuda i njihovo trajno, najviše mjesto u Crnoj Gori. Ni danas, gotovo cio vijek od njihovog silaska sa istorijske pozornice, nema Crnogoraca, ni ostalih nacionalisti Crne Gore, u èijoj intimi, kao ponos, ne žive Petroviæi Njegoši”. “Nepotèinjavanje Crne Gore i njene države bilo kome i bilo èemu – poslednja je poruka Petroviæa Njegoša. Emigrantska sudbina, i za 68 godina poèivanja zemnih ostataka izvan Crne Gore posljednjeg vladara iz kuæe Petroviæ Njegoš - surovi su dokaz i cijena upravo takve poruke. A ne kakve druge”. “Dijelim shvatanje da je razmatranje i izuèavanje istorije jednog naroda i jedne zemlje uslov razumijevanja njihove savremenosti, ne manje i taèka oslonca njihove buduænosti. Kazano i, njegoševski, u tom dinamizmu istorijskog vremena i prostora sadržana je i savremena istorijska istina o crnogorskom narodu i Crnoj Gori”, rekao je crnogorski predsjednik. U tom smislu, nastavio je on, “ovaj visoki nauèni skup shvatam i kao moguæi korak ka buduæem, sveobuhvatnijem rezultatu. Shvatam ga, u istom kontekstu, i kao poželjni okvir za nauèno preispitivanje uloge i mjesta i drugih, prethodnih crnogorskih dinastija: Crnojeviæa, Balšiæa, Vojislavljeviæa”,m kazao je uz ostalo, crnogorski presjdnik Milo Ðukanoviæ, pozdravljajuæi nauèni skup. (kraj)104971MNA