Kotor, (MINA) - Crnogorska ministarstva nijesu zainteresovana za rješavanje problema uzrokovanih pojavom alge “Tumor Mediterana”, kazala je danas biolog u kotorskom Instituta za biologiju mora Vesna Maèiæ. Ona je upozorila da alga nije u potpunosti uništena i da se može ponovo razviti, iako su veæ preduzete odgovarajuæe mjere na lokalitetu gdje je pronaðena. “Nije ispitan ni okolni teren, pa se još ne zna da li je to kod nas zaista jedini lokalitet sa ovom algom ili jedini za koji znamo. Zato je važno, osim praæenja postojeæeg lokaliteta, istraživati okolni terena i informisati graðane kako neznanjem nebi doprinijeli da se alga širi», rekla je Maèiæ agenciji MINA. Ona je podsjetila da je poèetkom oktobra uputila dopis Ministarstvima za zaštitu životne sredine i ureðenje prostora, prosvjete i nauke, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, turizma, pomorstva i saobraæaja, Javnom preduzeæu Morsko Dobro, Ronilaèkom savezu Crne Gore i Ronilaèkom centru u Bijeloj, kao i opštinama Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj. Prema njenim rijeèimaa, u dopisu je ukratko objašneno kakve je prirode alga i zašto izaziva velike promjene na morskom dnu, kakve su opasnosti, što je uraðeno do sada i šta bi trebalo uraditi. “Iako je nekim institucijama dva puta upuæivan dopis, odgovor je stigao samo od Skupštine opštine Tivat, ministra pomorstva i saobraæaja Andrije Lompara, organizacije Kalimera, pomoæ u opremi i ronjenju stigla je Ronilaèkog kluba Zubatac iz Kotora, a firma Yu Briv je ponudila angažovanje brodova i ljudi za akciju istraživanja podmorja”, navela je Maèiæ. Ona je zapitala “otkud Crnoj Gori pravo da se deklariše kao ekološka država”, èiji zvaniènici koriste svaku priliku da kažu kako je ona pomorska zemlja, da joj je sa morem povezana tradicija, kultura, istorija i ekonomija. “Taèno je da geografski pripadamo Sredozemlju, ali naša svijest o moru kao kompleksnoj, dinamiènoj, živoj cjelini je izgleda na nivou neke kontinentalne zemlje”, istakla je Maèiæ i dodala da je kao biolog koji radi u Institutu za biologiju mora, obavezna da upozori na širenje alge, probleme koje izaziva i mjere koje treba preduzeti. Ona je ponovila da alga nije direktno opasna za èovjeka, ali i ocijenila da je nezainteresovanost odgovornih institucija za tu pojavu izgleda ista kao i za kompletan monitoring živog svijeta u moru. “Da li treba da doðe do pomora ribe ili drugih organizama, ili trovanja ljudi koji se hrane plodovima mora, pa da se odgovorni probude i sjete da more treba prvo poštovati pa tek onda koristiti”, rekla je Maèiæ. Ona je kazala da se za više od 90 odsto lokalita sa algom saznalo zahvaljujuæi saradnji sa roniocima, ribarima i jedrilièarima i apelovala na njih da o njenoj eventualnoj pojavi obavijeste Institut. (kraj) pen/tmi/isf