Podgorica, (MINA) – Ministarstvo prosvjete i sporta ne podržava dovoljno sprovoðenje projekta asistenata u nastavi djece sa posebnim potrebama, kazala je predsjednik nevladine organizacije Staze, Anka Ðuroviæ. Ona je na okruglom stolu o pravima i antidiskriminaciji osoba sa intelektnim invaliditetom rekla da poseban problem predstavlja rad asistenata u nastavi, koji, kako je navela, postoje samo na nivou NVO, jer se to radi volonterski. »Nismo zadovoljni što je Ministarstvo prosvjete i sporta potpuno indiferentno prema onom što mi radimo. Od Ministarstva smo dobijali preporuke da je to dobar projekat, ali nailazimo na totalno nerazumijevanje, jer možda misle da to nije posao za njih«, kazala je Ðurišiæ. Ona je rekla da u Crnoj Gori postoji oko 160 asistenata te vrste, meðu kojima i oni koji asistiraju u kuæi. Asistente, kako je kazala, plaæaju NVO organizacije, preko projekata za koje konkurišu kroz javne radove. »Mi smo htjeli da sa ministarstvom idemo u neki partenerski odnos, ali oni su tu samo kada treba da pošalju izvještaje na evropske adrese, onda se hvale brojem asistenata, inkluzivnom nastavom i sliènim stvarima«, kazala je Ðurišiæ. Ona je pojasnila da se asistenti finansiraju preko budžeta javnih radova Zavoda za zapošljavanje, i da se zbog smanjenja tog budžeta može desiti da neka djeca ostanu bez asistenata. Ðurišiæ je kazala da veliki problem predstavlja èinjenica što se u djeca sa intelektualnim poteškoæama ne tretiraju na pravi naèin u njihovom ranom razvoju. Prema njenim rijeèima, službe koje se bave procjenom djece èesto adekvatno ne utvrde da dijete ima poteškoæe, »a onda æe se to u školi reflektovati na vidljiviji i drastièniji naèin«. O ranom uzrastu pri tom, kako je navela, još nema baze podataka o broju djece i vrsti njihovih poteškoæa. Ona je kazala da za rani period takve djece nema ni servisa koji bi na kvalitetan naèin tretirali i poboljšali oèuvanje nekih potencijala te djece. »Bitan nedostatak za rad dnevnih centara koji postoje u Crnoj Gori predstavlja èinjenica što ta usluga nije standardizovana. To je i limit da možda i neke NVO koje razvijaju kapacitete u tom pravcu, ne mogu to da rade na pravi naèin«, smatra Ðurišiæ. Generalni direktor Centra za antidiskriminaciju EKVISTA, Milan Šaranoviæ kazao je da se nada da slab odziv skupu ne znaèi i neinteresovanje za tu »veoma važnu, a u našem društvu zanemarenu temu« Od 25 pozvanih, 15 je potvrdilo uèešæe, a pojavilo se svega pet osoba. »Duboko sam uvjeren da æe planirane aktivnosti unaprijediti položaj osoba sa invaliditetom što æe uticati i na demokratizaciju Crne Gore«, rekao je on. Izvršni direktor Centra za ljudska prava pri Pravnom fakultetu, Siniša Bjekoviæ, rekao je da osim što su osobe sa intelektnim poteškoæama marginalizovane, da su i sprijeèene u daljoj integraciji u svakodnevni život. On je kazao da je upoznat sa èinjenicom da do ostvarivanja nekih prava dolazi zbog toga što nisu adekvatno predstavljenja u zakonima. »Ako je nešto pravna praznina u nacionalnom pravu, ne može ostati kao takva ako dosljedno primjenjujemo koncept primata meðunarodnog prava. Ako je nešto drugaèije riješeno, ili je neriješeno kod nas, postoje meðunarodne pravne norme koje su obavezujuæe«, pojasnio je Bjekoviæ. Koordinator Udruženja za pomoæ osobama sa autizmom Crne Gore, Tatjana Selhanoviæ kazala je da živimo u vrijeme amputirane humanosti.«Zdravi, uslovno reèeno moraju osvježiti pamæenje o tome šta znaèi humanost i solidarnost«. (kraj) mib/isf