Podgorica, (MINA) – Crnogorsko Ministarstvo pravde treba do kraja septembra da predloži i dostavi skupštinskim odborima model za najefikasnije suzbijanje i sankcionisanje nezakonitog bogaæenja funkcionera. To se navodi u stavovima odbora za antikorupciju i politièki sistem, pravosuðe i upravu, dostavljenim parlamentu, poslije konsultativnog saslušanja o uvoðenju novog kriviènog djela nezakoniti bogaæenje javnih funkcionera, održanom 15. maja. Ocjenjuje se da je nezakonito bogaæenja javnih funkcionera potrebno tretirati u pravnom sistemu Crne Gore u duhu Konvencije Ujedinjenih nacija o borbi protiv korupcije. »Ministarstvo pravde treba, shodno stavovima Evropske komisije iz Izvještaja o napretku Crne Gore za 2014. godinu, do kraja septembra da predloži i dostavi odborima model za koji smatra da æe obezbijediti najefikasnije suzbijanje i sankcionisanje nezakonitog bogaæenja javnih funkcionera«, navodi se u stavovima odbora. Ocijenjeno je da je neophodno da Ministarstvo saraðuje sa NVO sektorom koji se bavi ovim pitanjima. Ministar pravde Zoran Pažin je, na sjednici odbora, zakljuèio je da bi prihvatanjem inicijative, ukoliko ona ne hi bila krivièno-pravno modifikovana, bio narušen krivièno-pravni sistem. On je kao alternativu toj inicijativi, ukazao na institut koji veè postoji u crnogorskom pravnom sistemu - oduzimanja imovinske koristi steèene kriviènim djelom. “Potrebno je sagledati u èemu je problem nedovoljne primjene ovog instituta, da li je rijeè o neznanju pojedinih tužilaca i sudija u domenu primjene ili u lošoj institucionalnoj saradnji”, kazao je Pažin. On je najavio da æe inicirati da se krivièno pravni aspekt oduzimanja imovinske koristi proširi i kroz gradansko pravni aspekt, u svim sluèajevima kada krivièno gonjenje, zbog odreðenih razloga, nije moguæe, jer država ni u takvoj situaciji ne smije da bude pasivna. Ministar je naglasio da æe se založiti i za „administrativno oduzimanje", odnosno da u odreðenim situacijama bude moguæe pristupiti dodatnom oporezivanju nezakonito steèene imovine u naš pravni poredak. Vrhovni državni tužilac Ivica Stankoviæ, sa struènog aspekta, ukazao je da postoje razlozi za i protiv inkriminisanja kriviènog djela nezakonito bogaæenje. On je ocijenio, kako se navodi u Izvještaju o konsultativnom saslušanju, da bi predmetna inkriminacija mogla biti korisna u suzbijanju korupcije uèinjene od predstavnika politièkog establišmenta ili nekog drugog zaposlenog. “Ukoliko bi se opredijelili za uvoðenje ovog kriviènog djela, zakonodavac bi u dijelu propisivanja elemenata biæa kriviènog djela morao da predvidi šta æe se propisati kao radnja izvršenja kriviènog djela”, kazao je Stankoviæ. On je naglasio da se kao radnja izvršenja može propisati osnov sticanja imovine, posjedovanje imovine iznad zakonitih prihoda, propuštanje da se imovina prijavi. “U pogledu objekta izvršenja kriviènog djela to bi bila imovina èija vrijednost prelazi zakonit i uobièajen prihod”. Stankoviæ je, kada je u vezi izvršenja kriviènog djela, iznio dilemu da li su to javni funkcioneri, državni službenici, službeno i odovorno lice ili svi graðani. VDT je ocijenio da iz ugla kriviènog prava nije jednostavno odgovoriti na pitanje opravdanosti uvoðenja ovog kriviènog djela. On je podsjetio je da u graðansko-pravnoj materiji, sticanje bez osnova, to jest pravno neosnovano bogaæenje, predstavlja pravni institute obligacionog prava normiran Zakonom o obligacionim odnosima. “Ukoliko bi se osvrnuli na biæe kriviènog djela i svrhu koja se želi postiæi, inkriminacijom istog teret dokazivanja bio bi na potencijalnom uèiniocu kriviènog djela, za šta postoji dilema da li je to saglasno sa Ustavom Crne Gore, kojim se propisuje pretpostavka nevinosti”, kazao je Stankoviæ. Specijalna državna tužiteljka Ðurðina Ivanoviæ istakla je, na sjednici odbora, da uèinioce kriviènih djela iz oblasti korupcije treba sankcionisati i da oni ne mogu zadržati imovinu steènu na nezakonit naèin. Ona je, u pogledu uporedne prakse, ukazala da, osim Makedonije, nijedna evropska zemlja nije uvela predloženo krivièno djelo. “Zato nema dovoljno iskustva iii sudske prakse na osnovu kojeg bi se moglo procijeniti da li bi uvoðenje ovog kriviènog djela dalo odreðene efekte”, kazala je Ivanoviæ. Ona je ocijenila da bi takvo rješenje potencijalno moglo biti protivno ustavnim naèelima, ne samo pretpostavci nevinosti, veæ i jednakosti ili garantovanja prava svojine. Ivanoviæ smatra spornom èinjenicu što bi se sankcionisala posledica, a ne radnja kriviènog djela. “U tom pogledu, krivièno-pravni teoretièari saglasni su da preveliko širenje kriviènog zakonodavstva i poveæanje represije ne postiže oèekivane efekte, veæ da krivièno zakonodavstvo treba da bude realno i racionalno”. Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukèeviæ smatra da dosadašnje analize nijesu omoguæile da se izvede valjan stav po pitanju inkorporisanja nezakonitog bogaæenja javnih funkcionera u krivièno zakonodavstvo. “Zato je potrebno napraviti temeljnu ekspertsku analizu, organizovati dodatne pravnièke rasprave i nakon toga donijeti politièku odluku, koja æe biti odgovor na to koliki je indeks korupcije u Crnoj Gori i kakvi su rezultati njenog suzbijanja”, kazao je Vukèeviæ. (kraj) isf