Ministarstvo ubrzalo smjenu Odbora direktora EPCG
- Ministarstvo ubrzalo smjenu Odbora direktora EPCG
- Post By kristina
- 07:52, 10 avgust, 2008

Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Ministarstvo za ekonomski razvoj je na dosta nekorektan naèin ubrzalo zamjenu državnih predstavnika u Bordu direktora Elektroprivrede, ocijenio je bivši èlan tog tijela, Vojin Ðukanoviæ.
On smatra da je prethodni sastav Borda iz najboljih namjera radio struèno i kvalifikovano.
"Vidjeæemo hoæe li se pokazati jesu li donijeli pravu odluku. Moje geslo je da se ne biraju poslušni, nego sposobni ljudi koji mogu da doprinesu razvoju države, a mislim da je Bord u onom sastavu bio kreativan i da je mogao još dosta da uradi", rekao je Ðukanoviæ Vijestima.
Na pitanje da li je sadašnja ekipa poslušna odgovorio je da ne zna.
"Vidjeæemo. Ako realizuje ovo što je zacrtano Strategijom razvoja energetike, skinuæu im kapu i èestitati", kazao je Ðukanoviæ.
On smatra da u u Vladi ima poslušnih, ali nije htio da ih imenuje.
"Crnogorci su poznati da su veoma energièni, sposobni, ali ima meðu njima i dosta poslušnih i nesposobnih. Pitanje je mogu li svi ministri u Vladi da prate premijera da se završava ono što on zacrta", rekao je Ðukanoviæ. "Mislim da mnogi ne mogu".
Za njega je veoma bitno opredjeljenje da Elektroprivreda ostane u državnom vlasništvu i to 55 odsto.
"Lièno sam se zalagao da država ima minimum 51 odsto akcijskog kapitala, ne zato što nije to bolje od 55, nego zato što bi bilo veæe interesovanje za javno-privatno partnerstvo. Prioriteti Vlade, prije svega, treba da budu energetika, infrastruktura i turizam", poruèio je Ðukanoviæ.
Elektrièna energija je, kako podsjeæa, kljuèni problem i iskorišæavanje hidroenergetskih potencijala Crne Gore obaveza broj jedan.
Na pitanje da li je Vlada odluèila da zamijeni Odbor direktora EPCG jer je veæina èlanova u prethodnom sazivu bila protiv privatizacije, a iz altenativne varijante - plana B, nije ništa sprovedeno, Ðukanoviæ odgovara da oni nijesu bili protiv privatizacije, nego protiv naèina na koji se predlagala i htjela da se sprovede.
"Prodavati proizvodni objekat kao imovinu Elektroprivrede koji pokriva 40 odsto godišnje proizvodnje elektriène energije, kada toliko nedostaje, bilo je krajnje neprihvatljivo. Kao privrednik se nijesam mogao složiti s tim", kazao je Ðukanoviæ.
On, kako dodaje, jeste za odreðeni vid privatizacije - kroz dokapitalizaciju ili putem zajednièkog ulaganja, ali da je država veæinski vlasnik.
Sve to je, kako je podsjetio, napisano u jednom dokumentu nazvanom plan B koji je radila grupa struènjaka iz EPCG i Rudnika uglja, kojom je on rukovodio.
"Napravili smo dobar materijal, taèno dali koncepciju šta treba uraditi da bi se riješio energetski deficit. Planom B je predviðena i dokapitilizacija i sopstveno ulaganje i privatno javno partnerstvo ili podizanje komercijalnih kredita", naveo je Ðukanoviæ.
On je, na pitanje zašto se onda premijer Milo Ðukanoviæ èudi planu koji se sada sprovodi, odgovorio da ga je obavijestio da se radi po planu B, s tim što ima jedna suštinska razlika izmeðu "onih koji su dogovarali to i onih koji sada to sprovode".
Savjet za privatizaciju odluèio je da novac koji se dobije od dokapitalizacije ulaže u održavanje postojeæih objekata.
"Mislim da to ne bi smjeli uraditi i da strani partner neæe to prihvatiti, jer sredstva koja bude uložio u kupovinu akcija moraju da idu na izgradnju novih energetskih objekata. Mora da se razriješi pitanje termo-bloka dva u Pljevljima, Bileækog jezera, uvoðenja Zete u Slano i izgradnje hidroelektrane Komarnica, da se raspiše tender za izdavanje koncesije nad izgradnjom moraèkih hidroelektrana", poruèio je Ðukanoviæ.
On je kazao da kad se to dovede do kraja, Crna Gora æe imati energetski suficit u proizvodnji energije.
Nekadašnji ministar u crnogorskoj i saveznoj vladi i dugogodišnji kadar vladajuæe Demokratske partije socijalista tvrdi da nije radio mimo propisa, osim na granici zakona ako je bilo u interesu firme – kao kada je za vrijeme sankcija u Bugarsku išao sa torbom sa milion USD da bi obezbijedio repromaterijal i da bi Željezara radila.
On kaže da se ne kaje ni zbog jedne izjave, ali mu, na primjer, smeta što ne radi Solana Ulcinj, a privatizovana je u funkciji poveæanja proizvodnje ili, Bjelasica Rada iz Bijelog Polja.
Obje te firme su u veæinskom vlasništvu Euro fonda, koji konotroliše biznismen Vesko Baroviæ. Baroviæ je inaèe èlan Odbora direktora Elektroprivrede.
(kraj) bvm