Beograd, (MINA) - Generala Ratka Mladiæa u Hagu oèekuju do 11. jula, kada se obilježava dan zloèina u Srebrenici, kazao je predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajiæ. Govoreæi šta æe Srbija i Crna Gora (SCG) uèiniti da Mladiæ bude u Hagu do tada, Ljajiæ je za sjutrašnji Blic objasnio da joj predstoji period intenzivnih akcija i provjera koje treba da utvrde je li Mladiæ u državnoj zajednici. "Najbolji naèin da sprijeèimo dalje spekulacije da li je viðen u prodavnici, na utakmici ili u manastiru je da zajedno sa predstavnicima meðunarodne zajednice provjeravamo svaku informaciju o tome gdje se Mladiæ navodno nalazi", rekao je on, navodeæi da su sve dosadašnje provjere pokazale da on nije u SCG. Ljajiæ je kazao da ne vjeruje da æe se Mladiæ dobrovoljno predati, ali je siguran da æe biti izruèen Tribunalu ako bude u SCG. Prema njegovim rijeèima, nema dileme da bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžiæ nikada neæe biti problem Srbije. "Ako završimo "sluèaj Mladiæ", time se stavlja taèka na saradnju sa Hagom. Svaka zemlja, pa i SCG, ako naðe bilo kog optuženika, dužna je da ga preda Hagu", dodao je on. Ljajiæ tvrdi da je SCG do sada ispunila 95 odsto zahtjeva prema Tribunalu, "i u pogledu dokumenata, svjedoka i izruèenja", navodeæi da oèekuje da æe to potvrditi Karla del Ponte, koja 2. juna dolazi u Beograd. "Ostalo je još samo šest-sedam optuženih koje Tribunal traži od nas, a siguran sam da æemo ispuniti sve obaveze. Meðutim, i sama Del Ponte je izjavila da se dvojica, možda i trojica, od tih bjegunaca nalaze u Rusiji", podsjetio je on. Ljajiæ je ocijenio da Srbija ima veæe šanse nego Hrvatska da joj Hag odobri da sudi vukovarskoj trojci. On smatra da Demokratska stranka, srpskog predsjednika Borisa Tadiæa, neæe uæi u Vladu Srbije. Govoreæi koliko æe "trajti" Vlada srpskog premijera Vojislava Koštunice, Ljajiæ je kazao "ili do novog ustava Srbije ili do referenduma u Crnoj Gori, koji se oèekuje u martu iduæe godine". Kako sada stvari stoje, ocijenio je on, bliži smo referendumu u Crnoj Gori nego njegovom neodržavanju. "Smatram da su pokreti koji su formirani za oèuvanje SCG više Crnu Goru približili referendumu, a možda i nezavisnosti, nego što su doprineli oèuvanju zajednice, jer su homogenizovali suverenistièko biraèko telo", zakljuèio je Ljajiæ. (kraj) del