Podgorica, (MINA) - Mladi suštinski nijesu u fokusu donosilaca odluka, a to izraz ima u izvjesnom osjećaju otuđenosti od političkog i društvenog angažmana, kao i u rastućem trendu želje da napuste Crnu Goru. To je zaključeno na konferenciji šta politika i društvo mogu da urade za mlade u Crnoj Gori? koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i fondacija Fridrih Ebert. Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, ukazala je na zabrinjavajući broj mladih koji u Crnoj Gori sve manje vide ličnu i profesionalnu perspektivu. „Među deset država obuhvaćenim ovih istraživanjem, Crna Gora i Albanija su vodeće po potencijalu za odliv mozgova. Stabilizuje se preko 50 odsto mladih koji žele da emigriraju iz Crne Gore u uvjerenju da ih u nekoj drugoj državi čeka bolja budućnost, a nije mali broj ni onih koji razmišljaju o tome”, pojasnila je Uljarević. Ona je naglasila da su među mladima koji žele da odu iz Crne Gore dominantni oni sa najvišim nivoom obrazovanja, što je podatak koji pali crveni alarm za državu strukture. “Mladi u Crnoj Gori smatraju da je znanje mnogo manje važno prilikom zapošljavanja od relacija sa moćnicima, ličnih veza i partijske pripadnosti. ÄŒak i sreću cijene važnijom od obrazovanja prilikom zapošljavanja. Ovo sve opominje na potrebu preduzimanja hitnih i sadržajnih akcija kako bi se situacija unaprijedila”, zaključila je Uljarević. Max Brändle, direktor Regionalne kancelarije fondacije Friedrich Ebert, rekao je da mladi imaju pravilno razmišljanje kada je riječ o demokratiji i evropskim vrijednostima, ali i naklonost prema jakom vođstvu i autoritarnosti, što zabrinjava. Kako je rekao, umjesto borbe protiv korupcije koju i sami percipiraju, mladi bi se radije prilagodili pravilima igre ili napustili državu što je uznemirujući podatak. On je ocijenio da su „interesi i zahtjevi mladih zanemareni, dok nezaposlenost mladih i dalje dominira, omladinske politike nijesu dovoljno funkcionalne, a mladi nijesu ni političkim partijama primarna ciljna grupa tokom izbornih kampanja“. Predsjednica Upravnog odbora Unije srednjoškolaca Crne Gore, Andrea Mićanović, rekla je da mladi ne mogu biti kvalitetna budućnost ako nijesu sadašnjost. Ona je navela da podaci ukazuju na dosta prostora za rad u unaprjeđenju aktivizma i volonterizma mladih, ali i da je podrška mladima veća kao i da im se nudi više prilika nego ranije. „Zabrinjavajuće je da odlazak iz Crne Gore za mlade predstavlja najveći uspjeh, i zato svi - institucije, političke partije, mediji, nevladine organizacije i ostali treba da rade na postizanju pozitivnih promjena“, rekla je Mićanović. Koordinator programa Ljudska prava u CGO-u, Petar Đukanović, predstavljajući najzanimljivije nalaze istraživanja iz Studije o mladima u Crnoj Gori 2018/19, rekao je da podaci ukazuju da su mladi polovično zadovoljni kvalitetom obrazovnog sistema, a da je najveći broj njih (62,9 odsto) uvjeren u potpunosti u postojanje slučajeva korupcije u obrazovanju. On je kazao da postoje i značajne nejednakosti u pristupu obrazovanju i ostvarivanju obrazovnih postignuća. Stopa nezaposlenosti mladih u Crnoj Gori je vrlo visoka u svim starosnim dobima i obrazovnim grupama, što ih čini ugroženom društvenom grupom, a posebno imajući u vidu da je u starosti od 26 do 29 godina - 24,75 odsto nezaposlenih. Đukanović je naveo i da zaposlenja na određeno vrijeme sa punim ili nepotpunim radnim vremenom predstavljaju dominantne oblike zaposlenosti mladih u svim kohortima, a da preovladavaju i u strukturi najobrazovanijih mladih. Veoma snažnu, snažnu ili umjerenu želju da emigrira iz Crne Gore izražava 50,7 odsto najobrazovanijih, dok 49,3 odsto njih odlučno ili nešto umjerenije ne želi da ode. Motivi želje za emigriranjem su pretežno ekonomske prirode, ali i u boljim mogućnostima obrazovanja. Kad je riječ o politici, istraživanje pokazuje da su mladi nešto više zainteresovani za lokalnu i regionalnu politiku, ali kako se politička dešavanja udaljavaju sa nacionalnog nivoa, tako se i inače malo interesovanje smanjuje. „Tvrdnju da treba da se glasnije čuje glas mladih ne podržavaju podaci o tome koliko su mladi zainteresovani i koliko znaju o politici što ponovo otvara pitanje: što je neophodno uraditi na osvješćivanju i jačanju znanja i kompetencija mladih da preuzmu svoju ulogu aktivnih učesnika političkih i društvenih procesa kako bi na njih uticali i kreirali ih u skladu sa svojim potrebama“, kazao je Đukanović. Uprkos nezainteresovanosti i lošem znanju o politici, izlaznost mladih na izborima je relativno dobra, kao i u ostalim zemljama regiona. što se tiče percepcije prioriteta kojima bi se država morala baviti - čak 89,1 odsto ispitanika smatra da je to smanjenje nezaposlenosti. U dijelu povjerenja mladih u institucije, mladi najviše vjeruju crkvi, a zatim vojsci i policiji dok najmanje povjerenja imaju u političke partije, sindikate, medije, Skupštinu i Vladu. Etničke distance su naglašene - trećina mladih se ne bi družila sa romskom populacijom, a gotovo je isti broj onih koji nijesu otvoreni prema ideji druženja sa pripadnikom albanske etničke grupe. Na pitanje odnosa braka sa nekim pripadnicima pomenutih etničkih grupa, distanca „eksplodira“ u odnosu na Rome – za dvije trećine brak je neprihvatljiv, a slično je i sa Albancima. Trećina mladih se protivi ideji o sklapanju braka sa Hrvatima, Bošnjacima i Makedoncima, a svaki dvadeseti ispitanik i sa Srbima što potvrđuje nalaze iz nekih ranijih istraživanja. Mladi u Crnoj Gori su stambeno zavisni. Oni uglavnom žive sa roditeljima u roditeljskom domu, čak i kada se radi o najstarijoj grupi mladih, i ovaj procenat je izuzetno visok, odnosno više od 60 odsto. Stabilna zaposlenost povećava stambenu autonomiju, ali čak i tada više od polovine mladih ostaje u roditeljskoj kući. Studija je pokazala da mladi uglavnom nijesu skloni konzumiranju droga, uključujući i takozvane „lake“ droge, kao što je marihuana, dok za 22,1 odsto mladih konzumiranje alkohola nije prihvatljivo, a nešto više od četvrtine smatra da je prihvatljivo. (kraj) nim