Nikšiæ, (MINA) – Generacije djece odrasle krajem osamdesetih i tokom devedesetih godina zatrovane su mržnjom i nacionalizmom, ocijenio je predsjednik Udruženja studenata i mladih istraživaèa istorije Clio, Zoran Mikiæ na prikazivanju filma Hilmin put na Filozofskom fakultetu u Nikšiæu. Centar za graðansko obrazovanje (CGO)organizovao je prikazivanje filma Halimin put reditelja Arsena Antona Ostojiæa, a projekciju filma je pratila panel diskusija tokom koje su zainteresovani studenti mogli da se informišu o važnosti suoèavanja sa prošlošæu kao preduslova za izgradnju mira i stabilnosti na podruèju Zapadnog Balkana, kao i o uspostavljanju REKOM-a. Mikiæ je poruèio da su “generacije djece odrasle krajem 80-ih i 90-ih veoma zatrovane mržnjom i nacionalizmom, kako zbog edukacije i vaspitanja, tako i zbog uslova u kojima su odrastali i mora se, kada je u pitanju pomirenje na Balkanu, više pažnje posvetiti obrazovanju i promjeni tvrdih i iskljuèivih stavova kod mlaðih generacija”. On je, kao jedan od problema koji prate region, istakao negiranje žrtava drugih naroda i stavljanje u prvi plan žrtava vlastitog naroda, dodajuæi da izgradnja dobrosusjedskih odnosa mora da se temelji na poštovanju èinjenica i liènog dostojanstva svih žrtava rata. “Dok se ne suoèimo sa prošlošæu, na naèin što æe sve strane prihvatiti svoju odgovornost za rat i zloèine, nema trajnog mira i stabilnosti u regionu. Suoèavanje sa prošlošæu je jedini naèin da ne pravimo iste greške u sadašnjosti i buduænosti”, poruèio je Mikiæ. Portparolka Koalicije za REKOM u Crnoj Gori, Tamara Milaš, podsjetila je da je u ratovima na teritoriji bivše SFRJ, od januara 1991. do kraja 2001. godine, najmanje 130 hiljada ljudi poginulo, dok , kako je navela, sudbina 13 hiljada još nije razjašnjena. “U cilju postizanja pravde za sve žrtve stradanja tokom devedesetih godina u na postjugoslovenskom tlu, organizacije civilnog društva su se ujedinile i oformile jednu od najširih koalicija u regionu koja se zalaže za uspostavljanje Regionalne komisije za utvrðivanje èinjenica o ratnim zloèinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava uèinjenim na teritoriji bivše SFRJ od 1991 do 2001.godine“, objasnila je Milaš. Ona je istakla da je Koalicija za REKOM sada u novoj fazi u kojoj æe znanjem i dokumentacijom kojom raspolaže ostvariti “dokumentovanje ratnih zloèina, rješavanje sudbine nestalih, popis civila i vojnika koji su izgubili život u vezi sa ratom, i popis mjesta zatvaranja”. Koalicija, kako je kazala, stalno podsjeæa na obavezu vlada postjugoslovenskih zemaljama da osiguraju mir bez straha od izbijanja novog rata i ponavljanja ratnih zloèina i da izgrade dobrosusjedske odnose na temelju poštovanja èinjenica i liènog dostojanstva svih žrtava. “REKOM ima veliki potencijal da pomogne vladama u ispunjenju tih obaveza”, rekal je Milaš. Ona je podsjetila da se u posljednja dva Izvjestaja Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore u procesu pristupanja EU pominje pitanje procesuiranja ratnih zloèina u Crnoj Gori. “Mi veæ godinama ukazujemo na nesagledive posljedice koje za stabilnost društva i regiona donosi nekažnjivost ratnih zloèina, kao i ukupno fingiranje procesa koji imaju konstrukcione greške u vidu neizvedenih optužnica od strane Tužilastva. Radi održive buduænosti to mora da se mijenja“, zakljuèila je Milaš. Film Halimin put u Crnoj Gori je premijerno prikazan na Festivalu filma o ljudskim pravima “Ubrzaj 2013”, a predstavlja tragiènu, ali inspirativnu prièu o tugovanju i jakoj volji muslimanke Halime koja pokušava da pronaðe posmrtne ostatke svog sina koji je ubijen u ratu u Bosni i sahranjen u jednoj od mnogobrojnih masovnih grobnica. (kraj) sel/anm