Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Preduzeæa u Crnoj Gori razlièito ocjenjuju da li bi im pridruživanje Evropskoj uniji (EU) i nastup na tom tržištu donio više štete ili koristi, pokazuje istraživanje koje je uradio Savjetodavni centar za ekonomska i pravna pitanja (SCEPP). Istraživanje su naruèila ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom Crne Gore i Srbije. Poljoprivredna preduzeæa uglavnom oèekuju pogoršanje uslova poslovanja i “propadanje” nakon pridruživanja, dok su preraðivaèi i proizvoðaèi metala i Elektroprivreda Crne Gore optimisti. Direktor mljekare Šimšiæ u Danilovgradu, Milutin Ðuranoviæ smatra da bi ulazak Crne Gore u EU oznaèio “poèetak kraja poslovanja crnogorskih Mljekara” i da im ne bi donio ništa dobro. “Možda bi se neko poslovanje na granici rentabiliteta moglo obezbijediti uvozom sirovog mlijeka i njegovom preradom, ali bi se tako pustio niz vodu primarni sektor proizvodnje sirovog mlijeka”, rekao je Ðuranoviæ. Kao moguænost reakcije domaæih mljekara, on je naveo zastupanje stranih mljekara i stavljanje sopstvene distributivne mreže u funkciju distribucije stranih proizvoda, što bi, prema njegovom mišljenju, bilo pogubno ne samo za kooperante, veæ i zaposlene u mljekarskoj industriji Crne Gore. Predsjednik Udruženja farmera Malesije Smajo Æuljmuljaj ne slaže se sa tom ocjenom, a u pristupanju EU vidi prednosti. “Prednosti ulaska na evropsko tržište su ogromne, otvara se prostor za plasman viška proizvoda, kao i lakši pristup inovacijama, struènim informacijama i saradnju sa proizvoðaèima iz EU”, ocijenio je Æuljmuljaj. U Plantažama smatraju da bi na duži rok konkurencija, kojoj bi bila izložena crnogorska preduzeæa, donijela dobre rezultate. Za šefa odjeljenja za marketing Plantaža Nikolu Peroviæa, prednosti poslovanja na tržištu EU su jeftiniji repromaterijal iz uvoza i niža cijena proizvoda na stranom tržištu, usljed ukidanja carina. Prema njegovim rijeèima, prijetnja za Plantaže može biti veæa konkurencija na domaæem tržištu, dolaskom jeftinijih vina iz EU, Bugarske i Rumunije. “Meðutim, konkurencija dugoroèno donosi pozitivne posljedice, veæi kvalitet i niže troškove”, kazao je Peroviæ. U Elektroprivredi Crne Gore, koja je u vrhu crnogorskih preduzeæa prema ostvarenom gubitku, smatraju da je najveæa prednost širenja tržišta EU dostupnost svjetskih tehnologija. “Svjetske tehnologije biæe lakše dostupne, kao i komponente za održavanje objekata. Prepreke su male i odnose se na naèin prodaje elektriène energije, uèitavanje, fakturisanje, naplate i gubitke, odnose prema distributivnim potrošaèima”, ocjenjuje direktor proizvodnje u Elektroprivredi, Stevan Kneževiæ. U Željezari Nikšiæ smatraju da ne postoje oèigledne prednosti ulaska na evropsko tržište, dok Kombinat aluminijuma u Podgorici u tom procesu vidi veæe moguænosti transfera znanja, unaprjeðenja tehnologije i konkurentnosti. (kraj) dmc/