Podgorica, (MINA) - Nedostaci u primjeni vladavine prava, ukljuèujuæi odsustvo potpuno nezavisnih pravnih institucija, podsticali su korupciju na visokom nivou, nepotizam i slabu kontrolu nad konfliktom interesa, ocijenio je Stejt department u godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori za prošlu godinu. U izvještaju se navodi da se žene, etnièke i vjerske manjine, osobe sa invaliditetom, suoèavaju sa znaèajnom dikriminacijom, dok su LGBT i Romi, Aškali i Egipæani posebno stigmatizovani. “Ostali problemi u vezi sa poštovanjem ljudskih prava ukljuèuju prekoraèenje ovlašæenja nad pritvorenicima, pretrpane i trošne zatvore, maltretiranje medijskih radnika, ogranièenja slobode okupljanja, sveprisutnu korupciju, odbijanje zahtjeva za slobodan pristup informacijama, brakove izmeðu romske djece i trgovinu ljudima”, piše u izvještaju Stejt department, na èijem èelu je Džon Keri, prenose Vijesti. Vlada je, kako se navodi, preduzela korake da goni zvaniènike optužene za korupciju, ali je nekažnjenost i dalje problem u nekim oblastima. “Zakon predviða kazne za korupciju zvaniènika, ali Vlada ne primjenjuje propise efikasno, pa korupcija i dalje ostaje veliki problem, na šta je ukazao i Transparency International u Indeksu percepcije korupcije za 2012 godinu”, istièe se u izvještaju. Navodi se da su zvaniènici u mnogim institucijama povremeno ukljuèeni u korupciju bez posljedica, što je èesto na lokalnom nivou i to u oblastima planiranja, javnih tendera, privatizacija, obrazovanja i zdravstva. U izvještaju su se osvrnuli i na mjere tajnog nadzora pa konstatuju da crnogorska legislativa nalaže Agenciji za nacionalnu bezbjednost da prije sprovoðenja ovih mjera mora dobiti sudski nalog. “Ali, vlasti su navodno koristile nedozvoljeno prisluškivanje i nadgledanje prema opozicionim partijama, meðunarodnoj zajednici, NVO sektoru i drugim grupama bez sudskog odobrenja. Mnogi pojedinci, ambasade i organizacije radili su pod sumnjom da su nadgledani”, naglašavaju iz Stejt departmenta. U Izvještaju se navodi da su nezavisni mediji bili aktivni, generalno izražavali širok opseg politièkih i društvenih stavova, ali je bilo fizièkih napada i prijetnji novinarima. OcjeNjuje se da su mediji bili predmet politièkih i ekonomskih pritisaka. “Dio medija pokazao je spremnost da kritikuje vlast, i samocenzura nije veliki problem. Predstavnici medija su i dalje na meti prijetnji i fizièkih napada. Novinari nezavisnog lista Vijesti su i dalje glavna meta”, kaže se u izvještaju. U izvještaju se detaljno opisuje sluèaj prijetnji i napada na Oliveru Lakiæ, kraj suðenja u sluèaju Jovoviæ-Mugoša, suðenje za paljenje vozila Vijesti, tužba Ane Kolareviæ protiv Vijesti, Dana i Monitora, kao i drugi napadi iz prošle godine. (kraj) žug