Podgorica, (MINA-BUSINESS) - U Crnoj Gori se mnogo poljoprivrednog zemljišta ne obraðuje, pa je svaka parcela koja se preda onome ko hoæe da radi pobjeda nad birokratama koji su neradom sprjeèavali preduzetnike, ocijenio je ministar poljoprivrede i ruralnog, Petar Ivanoviæ. On je podsjetio da je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja nedavno u sjedištu Evropske unije predstavilo programa. Meðu najznaèajnijim vrijednostima kojima je Ministarstvo posveæeno, a koje su prikazane u Briselu je prelazak sa koncepta socio-poljoprivredne politike na koncept koji se zasniva na agro-biznisu. „Uz naporan rad i veliku posveæenost, smatram da poljoprivreda može biti profitabilna. Pored toga, nastojimo da osavremenimo proizvodnju uvoðenjem novih tehnologija. Primijenom novih tehnologija, inovacija, najsavremenijih znanja i vještina u poljoprivredi možemo stvoriti znaèajnu dodatu vrijednost i kreirati osnov za zaradu i nove investicije”, rekao je Ivanoviæ u intervjuu za biznis magazine CorD. Ministarstvo, kako je dodao, nastoji i da ojaèa sistem bezbjednosti hrane, stvori uslove za povratak mladih na selo i intenzivnije poveže poljoprivredu sa turizmom i osiguranjem. U ovoj godini, kako je kazao, Ministarstvo nastoji da vodi politike, mjere, inicijative i aktivnosti koje æe doprinijeti kreiranju novih radnih mjesta, veæoj proizvodnji, veæem uèešæu poljoprivrede u BDP-u, smanjenju spoljnotrgovinskog deficita i sive ekonomije i boljoj edukaciji poljoprivrednih proizvoðaèa. „Konkretno, ciljevi u ovoj godini su 500 novih radnih mjesta, rast poljoprivredne proizvodnje za dva procentna poena, smanjenje deficita poljoprivrednih proizvoda za dva procentna poena, smanjenje sive ekonomije u oblasti poljoprivrede za pet procentnih poena i realizacija najmanje pet edukativnih kampanja“, naveo je Ivanoviæ. On je podsjetio da država daje subvencije za poljoprivrednu proizvodnju, s namjerom da podstakne ili dodatno razvije pojedine sektore poljoprivrede koji sada nijesu konkurentni. “Sve mjere podrške utvrðuju se Agrobudžetom koji smo ove godine usvojili u januaru. Prije dvije godine Agrobudžet je usvojen u junu, a prošle godine poèetkom aprila. Istièem dinamiku usvajanja mjera podrške jer je ona veoma bitna za poljoprivredne prozivoðaèe kako bi mogli na vrijeme da planiraju”, kazao je Ivanoviæ. Prema njegovim rijeèima, mjere podrške su raznovrsne. Premije u govedarstvu iznose 70 EUR po grlu, u ovèarstvu i kozarstvu osam EUR, dok je premija za organizovani tov junadi, bikova i volova 120 EUR po grlu. U oblasti mljekarstva, osnovna premija je 0,065 EUR. Na ovaj iznos dodaje se 0,01 EUR za predate kolièine preko pet hiljada litara, kao i dodatnih 0,01 EUR za mlijeko ekstra i prve klase. “To znaèi da ukupna premija za mlijeko dostiže i 8,5 centi. U oblasti ratarstva podrška merkantilnoj proizvodnji iznosi 160 EUR za hektar, dok za krmno bilje iznosi 150 EUR”, kazao je Ivanoviæ. Podrška sjemenskoj proizvodnji krompira iznosi 700 EUR za hektar, a za žitarice 300 EUR. “Takoðe, sa 50 hiljada podržavamo proizvodnju duvana, sa 150 hiljada EUR razvoj pèelarstva, sa 200 hiljada dajemo podršku osiguranju u oblasti poljoprivrede. Vinogradarstvo podržavamo sa 300 hiljada, voæarstvo sa 400 hiljada, povrtarstvo sa 200 hiljada, maslinarstvo sa 100 hiljada”, naveo je Ivanoviæ. Znaèajno je, kako je dodao, poveæana transparentnost upotrebe sredstava iz Agrobudžeta. “Prvi put, prošle godine krenuli smo sa javnim oglašavanjem, odnosno javnim poziva za pojedine mjere. Imali smo ukupno osam javnih poziva. Prije toga uopšte nije bilo javnih poziva. Ove godine, nastojaæemo da broj javnih poziva udvostruèimo. Do sada smo veæ objavili 11”, podsjetio je Ivanoviæ. Jedan od javnih poziva odnosi se na preradu na porodiènim gazdinstvima. “Osnovni cilj ove mjere je da omoguæimo poljoprivrednih gazdinstvima koja se bave primarnom poljoprivrednom prozivodnjom da krenu korak dalje – u preradu, a sve sa ciljem stvaranja veæe dodatne vrijednosti na poljoprivrednim gazdinstvima. Ako jedno domaæinstvo proizvodi mlijeko zašto ne bi pokrenulo proizvodnju sira na primjer, i ostvarilo dodatnu vrijednost? Ukupan iznos sredstava je 400 hiljada EUR, a interesovanje je veliko”, saopštio je Ivanoviæ. Prema njegovim rijeèima, posljednjih godina sve se više uviða koliko je održiva poljoprivredna proizvodnja povezana sa pitanjima ishrane rastuæeg broja stanovnika, borbe protiv siromaštva i investicijama, bez kojih nema daljeg razvoja poljoprivrede i razvoja ruralnih podruèja. „Klimatske promjene, štetoèine, velike oscilacije cijena poljoprivrednih proizvoda na domaæem i meðunarodnom tržištu, znaèajno utièu na kvantitet i kvalitet poljoprivredne proizvodnje. Smatram da su makar tri velika izazova pred nama: edukacija poljoprivrednih proizvoðaèa i javnosti, bolje upravljanje rizicima i jaèanje standarda a time i sistema bezbjednosti hrane“, zakljuèio je Ivanoviæ. (kraj) bvm