Podgorica, (MINA) – Postupak u sluèaju Moldavke S.È., koji je voðen prije gotovo deceniju, pokazao je odreðene sistemske slabosti, zbog èega postoji moguænost njegovog ponovnog otvaranja, najavio je èlan ekspertske grupe Savjeta Evrope (SE) za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA), Davor Darenèinoviæ. Predstavnici GRETA-e boravili su u novembru u Crnoj Gori radi procjene primjene Konvencije SE za borbu protiv trgovine ljudima, o èemu æe biti saèinjuen izvještaj koji æe javnosti biti dostupan tek krajem jula naredne godine. Darenèinoviæ je danas, na sjednici skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost organizovanoj povodom kampanje 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, kazao da GRETA ne istražuje pojedinaène sluèajeve, jer to nije njen mandat. „Na ovaj sluèaj smo se fokusirali s obzirom na to da je ekspertski tim, koji je u decembru 2003. godine vodio monitoring nad tim postupkom i odreðenim propustima u njemu, i to kasnije konstatovao u svom izvještaju, zapravo bio tim SE“, naveo je Darenèinoviæ, Prema njegovim rijeèima, potrebno je vidjeti koji su propusti u tom postupku, zbog odreðenih moguæih implikacija koje je on mogao imati na neke sistemske slabosti. „Recimo odluka državnog tužioca, pitanje odnosa sa istražnim sudijom o tom postupku, èinjenica postupka koji se sad vodi za davanje lažnog iskaza u odsutnosti S.È. Znaèi, imamo cijeli niz pitanja koja su relevantna za našu procjenu“, naveo je on. Darenèinoviæ je podsjetio da Crna Gora u tom trenutku nije bila potpisnica konvencije SE za borbu protiv trgovine ljudima, jer ona tada nije ni postojala, niti Konvencije o ljudskim pravima. „Ali smatramo da je svakako važno da se, izmeðu ostalog, posvetimo i toj problematici i vidimo na koji naèin je ona uticala na ova sistemska pitanja“, kazao je on. Darenèinoviæ je rekao da postoji moguænost otvaranja novog postupka, ali da o tome moraju odluèiti državni organi. Preporuka GRETA-e, kako je naveo, neæe se odnositi samo na taj sluèaj, jer ona ne daje preporuke na pojedinaène sluèajeve. „Ali, ona može iæi u pravcu otklanjanja odreðenih sistemskih slabosti koje su iz tog sluèaja proizašle, jer se radi o razlièitim nivoima tog problema – od tretmana potencijalne žrtve koji nije u skladu sa zahtjevima suzbijanja trafikinga i pomoæi žrtvama, prezentacije u nekim medijima, do postupanja pojedinih državnih organa“, pojasnio je on. Darenèinoviæ smatra da je važno da se i GRETA osvrne na taj sluèaj zbog, kako je naveo, situacije koja je dobila meðunarodnu dimenziju. Na pitanje da li ima još nekih sliènih sluèajeva kojima æe se ta grupa baviti u izvještaju, on je kazao da nema kada je rijeè o Crnoj Gori. Darenèinoviæ je kazao da izvještaj o Crnoj Gori sadrži i pozitivne i negativne ocjene, ali nije mogao da kaže kojih ima više. „Teško mi je to matematièki izraziti, ali svakako ima dosta pozitivnih stvari“, kazao je Darenèinoviæ i èestitao Crnoj Gori na tome i na „politièkoj spremnosti i mnogim dobrim stvarima koje su uèinjene posljednjih godina“. Preliminarni izvještaj biæe gotov krajem marta, kada æe biti dostavljen Crnoj Gori koja na njega može dati eventualne komentare. „Krajem juna usvajamo konaèan izvještaj i šaljemo ga državi koja ga može još komentarisati, ali tada se ti komentari ne mogu unijeti u tekst nego se objavljuju posebno. Mjesec nakon isteka tog roka, krajem jula, taj izvještaj bi mogao biti dostupan javnosti“, kazao je Darenèinoviæ. Šef Vladine Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, Zoran Ulama, kazao je da je trafiking zloèin kojem nije mjesto u 21. vijeku, i kome se treba zajednièki suprostaviti. „Trgovina ljudima je višedimenzionalni problem. To je zloèin koji pojedincima ukida ljudska prava i slobode i koji poprima sve šire razmjere, mijenjajuæi svoju strukturu i karakteristike“, smatra on. Ulama je poruèio da trgovina ljudima u Crnoj Gori nije pojava, nego da se radi o pojedinaènim sluèajevima, ali da su i oni problem. On tvrdi da je Nacionalna strategija za borbu protiv trgovine ljudima u potpunosti implementirana, osim mjera koje se sprovode u kontinuitetu. „Radni tim kojim predsjedavam, dostaviæe Vladi do kraja mjeseca na usvajanje novu nacionalnu strategiju za period do 2018. godine, koja æe biti usklaðena sa direktivama Evropske unije za borbu protiv trgovine ljudima“, naveo je on. Ulama je naglasio da u Crnoj Gori postoji Vladino Sklonište za žrtve trgovine ljudima, po èemu je ona jedinstvena u regionu. Direktor nevladine organizacije Crnogorski ženski lobi, Aida Petroviæ, kazala je da žrtva trafikinga može postati svako, i da ta pojava nije vezana samo za žene. Ona je rekla da u prilog tome govori i èinjenica da su kroz Sklonište za žrtve trgovine ljudima prošla i èetiri muškarca. Petroviæ je naglasila da je najveæi problem stigmatizovanje žrtava i tvrdnje da su na trafiking i eksploataciju pristale svojevoljno, naroèito ako se radi o maloljetnim osobama. „Ni za jednu osobu mlaðu od 18 godina, ni pod kakvim okolnostima, ne može se reæi da je svojevoljno pristala na trafikovanje i eksploataciju“, poruèila je ona. (kraj) gop/žug