Podgorica, Moskva, (MINA-BUSINESS) – Crnogorska Vlada je odluèila da spasi Kombinat aluminijuma (KAP) jer æe svi novèani tokovi od njega krenuti preko kompanije Montenegrobonus, koju kontroliše Ministarstvo ekonomije, ocijenio je bivši izvršni direktor podgorièke fabrike Jurij Moisejev. On smatra da se u skorijoj buduænosti ne može oèekivati ponovno uspostavljanje tržišta aluminijuma, a sve velike kompanije – Alcoa, Rusal, Rio Tinto i druge, zatvaraju fabrike i smanjuju proizvodnju. »Meðunarodni monetarni fond (MMF) je došao do istih zakljuèaka do kojih su došli i proizvoðaèi i preporuèio je da se KAP zatvori. Zašto je onda Vlada Crne Gore odluèila da spasi KAP, prebacivši taj teret na poreske obveznike i zaposlene u kombinatu?«, pitao je Moisejev. Prema njegovim rijeèima, gubitnici su crnogorski poreski obveznici koji æe sada plaæati dodatnu stavku troškova u budžetu i zaposlenu u KAP-u, jer za isti teški posao sada primaju duplo manju platu. »Gubitnici su strani investitori, koji su u KAP uložili 200 miliona EUR sa vrlo maglovitom perspektivom da æe ikada vratiti svoja ulaganja«, naveo je Moisejev u tekstu dostavljenom crnogorskim medijima. On tvrdi da ipak neko izvlaèi korist od ovog neekonomiènog „èuda spašavanja KAP-a“, a u dobitku je bivši èlan Borda direktora iz crnogorske Vlade, Nebojša Dožiæ. »On je sada veliki šef jednog od najveæih preduzeæa u Crnoj Gori, sa ogromnom platom. Djelimièno može profitirati i Elektroprivreda (EPCG), jer mislim da je ova kompanija dobila garancije za plaæanje struje, iako po dosta nižoj cijeni isporuke. Ali najviše profitira Ministarstvo ekonomije, jer je ono ispunilo obeæanje svog rukovodioca da se KAP spasi«, konstatovao je Moisejev. Prema njegovim rijeèima, svih ovih godina mediji su se bavili iznalaženjem korupcije u vezi sa KAP-om i rado su špekulisali na ovu temu, ali nijesu htjeli da priznaju ono što je bilo oèigledno - svaki ugovor i svaku novèanu doznaku KAP-a crnogorski èinovnici prouèavali su skoro pod mikroskopom. »Zato i nije bilo moguæe da se pronaðu tragovi korupcije ili zloupotrebe položaja u KAP-u, jer toga jednostavno nije bilo. Mislim da je sadašnja situacija sa KAP-om izazvana zbog višegodišnje neodluènosti Vlade i lošeg stanja svjetskog tržišta aluminijima«, kazao je Moisejev. Sada æe, kako je dodao, svi milioni EUR prolaziti kroz Montenegrobonus, a pošto je njegov vlasnik Vlada Crne Gore teško je zamisliti ko æe i kako da kontroliše novèane tokove. »Zato se ovdje možemo zaustaviti u potrazi za odgovorima na mnogobrojna pitanja vezana za situaciju i dogaðaje u Crnoj Gori, ma koliko bi nam mogli biti zanimljivi moguæi odgovori. Jasno da sve o èemu je ovdje govoreno zahtjeva punu pažnju javnosti i detaljnu analizu«, ocijenio je Moisejev. On je pitao šta se promijenilo od trenutka kada je Vlada pokrenula steèajni postupak i Centralno-evropskoj aluminijumskoj kompaniji (CEAC) oduzela kontrolu nad KAP-om i gdje je Vlada pronašla novac za plaæanje elektriène energije. Prije pokretanja steèaja KAP je, kako je podsjetio, zaposlenima plaæao ukupno 1,1 milion EUR mjeseèno, kao i oko 700 hiljada EUR poreza i doprinosa na plate. »Osim toga, da ne bi došlo do aktiviranja državnih garancija za kredite KAP je plaæao kamate u iznosu od 750 hiljada EUR. Ova plaæanja smatrana su prioritetnim i izvršavana su uvijek, nezavisno od cijene aluminijuma na svjetskom tržištu«, tvrdi Moisejev. On je objasnio da, kako je cijena aluminijuma i dalje izuzetno niska, KAP je imao poteškoæe sa plaæanjem raèuna za elektriènu energiju, pogotovo kada je Vlada, prekršivši Sporazum o poravnanju, odbila da izdvoji subvencije za nabavku struje od osam miliona EUR. »EPCG je odbila da isporuèuje struju bez odgovarajuæe podrške Vlade. Uvoziti struju bilo je još skuplje, a cijene na tržištu aluminijuma i dalje su padale, pa da bi se izbjegli troškovi korišæenja elektriène energije i prinudni prekid proizvodnje menadžment je Bordu direktora ponudio šemu postupnog gašenja KAP-a sa kasnijim obnavljanjem proizvodnje kada se situacija reguliše«, kazao je Moisejev. Dožiæ je, kako je dodao, kao predstavnik Vlade u Bordu direktora KAP, iskoristio pravo veta i KAP je nastavio da radi po starom, trošeæi elektriènu energiju koju nije mogao da plati. »To je dovelo do finansijskih gubitaka i, na kraju krajeva, do steèaja Kombinata«, rekao je Moisejev. On tvrdi da je Vlada uspjela da »spasi« KAP jer je izdala nalog da EPCG smanji cijenu struje za fabriku sa 46 EUR za megavat sat na 27,5 EUR, a plate zaposlenih i odgovarajuæi porezi srezani su najmanje duplo. »Zaposleni u KAP-u danas primaju manje od pola nekadašnje plate. Isto tako smanjeni su porezi i doprinosi na plate. Osim toga Vlada je bila prinuðena da aktivira i uplati državne garancije, preuzme novi dug i plati odgovarajuæu kamatu«, podsjeæa Moisejev. Sve ovo, kako je ocijenio, znaèi da je novac za spašavanje KAP-a uzet iz džepova crnogorskih poreskih obveznika i zaposlenih u KAP-u. »Ovi posljednji sada donose svojim porodicama pola nekadašnje plate, a poreski obveznici su prisiljeni da svakog mjeseca izdvajaju preko milion EUR za održavanje KAP-a. Za razliku od vremena „loše ruske uprave“ sada svaki Crnogorac mora da daje svoj udio u ovaj milion koji je potreban svakog mjeseca za održavanje Kombinata koji tone«, zakljuèio je Moisejev. (kraj) bvm