Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Odgovornost za monetarne agregate ni u zemljama koje imaju sopstvenu valutu ne leži samo na monetarnoj politici, veæ i na fiskalnoj, koje moraju biti usklaðene, saopšteno je veèeras iz Centralne banke Crne Gore (CBCG). Specijalni savjetnik glavnog ekonomiste CBCG, Zorica Kaleziæ, saopštila je da je ogranièenje kreditnog rasta bio zajednièki paket kontracikliènih mjera za pregrijanu crnogorsku ekonomiju, gdje je kljuèni dio bio u fiskalnim, kroz program sa Meðunarodnim monetarnim fondom (MMF) od koga Centralna banka nije odustala, èak naprotiv. »Ako je bilo kašnjenja, kašnjenje je bilo uslovljeno odustajanjem od programa«, rekla je Kaleziæ reagujuæi na izjavu ministra finansija, Igora Lukšiæa, da su mjere koje je CBCG primijenila krajem 2007. godine bile zakašnjele, dok je struktura kredita bila takva da je morala zavrjeðivati intenzivniju reakciju te institucije. Prema rijeèima Kaleziæ, kada je postalo jasno da nema programa, CBCG je uvela mjere ogranièenja kreditnog rasta i prethodno izgubila pola godine u bezuspješnjim pregovorima sa MMF-om. »Ako su mjere bile nedodovoljne to je zato što nijesu bile u sadejstvu sa fiskalnim mjerama. Ministarstvo finansija je tada vodilo potpuno suprotnu i pogrešnu procikliènu politiku koja se manifestovala kroz snižavanje poreza i rast javnih rashoda«, navela je Kaleziæ. Tada je, kako je dodala, trebalo hladiti pregrijanu konjunkturu, a Ministarstvo finansija je svojim mjerama dodatno podgrijavalo i tako podsticalo kreditnu ekspanziju. »Takoðe je neosporno da je CBCG prva institucija koja je još poèetkom 2007. godine govorila o pregrijavanju crnogorske ekonomije i potrebi njenoj hlaðenja, a o pregrijanosti tržišta kapitala smo govorili još od 2006. kada su svi o njemu govorili kao najveæem reformskom dostignuæu«, podsjeæa Kaleziæ. Ona je ocijenila da su »poslije bitke svi generali pametni«, a trebalo je to biti prije dvije godine, kada je CBCG to i bila i uvela mjere ogranièenja kreditnog rasta. »Tada smo od predstavnika liberalne škole bili optuživani da smo protivnici razvoja Crne Gore, a Ministarstvo finansija je postavljalo pitanja kako æe te mjere uticati na privredni rast. Pitanje je da li smo kasnili«, zakljuèila je Kaleziæ. Lukšiæ je saopštio da je upozorenja o pregrijanosti crnogorske ekonomije trebalo je ozbiljnije shvatiti, a CBCG je kasno poèela da suzbija ekspanzivan uticaj bankarskog sektora. “Rast berzanskih indeksa, kreditne mase i nekretnina, pokazivali su znakove pregrijanosti ekonomije, za šta krivac nije Vlada, jer je ona stimulisala ekonomski rast i razvoj”, rekao je Lukšiæ na sastanku Hrvatskog poslovnog kluba u Crnoj Gori. Iz CBCG su, podsjeæejuæi na set usvojenih mjera za usporavanje rapidnog kreditnog rasta, naveli da je Savjet te institucije, u kontekstu sagledavanja pitanja iz oblasti monetarne i finansijske stabilnosti, revidirao politiku obavezne rezerve šireæi osnovicu obuhvata i smanjujuæi stopu na dugoroène depozite, a radi bolje roène usklaðenosti kredita i depozita. Ta odluka primjenjuje se od januara prošle godine. Savjet je usvojio i set mjera koje treba da djeluju na usporavanje kreditnog rasta i doprinesu transparentnosti djelovanja prema bankama. CBCG je, takoðe, da bi dodatno osnažila sistem kontrole i ojaèala finansijsku disciplinu, a u cilju transparentnosti ostvarivanja funkcije supervizora, odluèila da na svom web sajtu, objavljuje informacije o mjerama koje je izrekla bankama. "Ubrzani razvoj bankarskog sektora u proteklom periodu praæen visokim porastom kreditnih aktivnosti, uslovio je potrebu da za takav rast banke moraju imati poveæan nivo kapitala, koji obezbjeðuje adekvatnu zaštitu interesa deponenata i drugih povjerilaca banaka", objašnjavaju iz CBCG. Izmjenama i dopunama Odluke o minimalnim standardima kapitala banke, predviða se da je banka koja ima godišnji rast potraživanja po osnovu kredita i poslova lizinga veæi od 60 odsto, dužna da održava koeficijent solventnosti najmanje na nivou od deset odsto. Banka koja ima godišnji rast potraživanja veæi od 100 odsto, dužna je da održava koeficijent solventnosti najmanje na nivou od 12 odsto. Dopuna Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom, predviða izvjesna ogranièenja u obavljanju kreditnih poslova banaka. Najveæa ogranièenja važe za najveæe banke, jer bi negativne posljedice kreditne ekspanzije tih subjekata na sigurnost i stabilnost bankarskog sistema bile najveæe, kao i zbog principa praviènosti prema malim bankama. Prema ovoj odluci, banka koja ima neto kredite kao poziciju bilansa više od 200 miliona EUR, može ostvarivati godišnji rast kredita najviše do 30 odsto u odnosu na stanje na kraju prethodne poslovne godine. Banka koja ima neto kredite od 100 miliona do 200 miliona EUR, može ostvarivati godišnji rast najviše do 40 odsto, dok banka sa neto kreditima do 100 miliona može ostvarivati godišnji rast po tom osnovu, najviše do 60 odsto. Ove mjere se ne primjenjuju na novoosnovane banke do isteka prve pune poslovne godine od poèetka njihovog rada. Mjere Centralne banke Crne Gore, donesene su u susret novom Zakonu o bankama, a primjenjuju se od 1. januara prošle godine. (kraj) bvm