PLJEVLJA, 25. septembra (Montena-fax) - Ukoliko Pljevaljska banka a.d. u narednih šest mjeseci ne uskladi svoje poslovanje sa Zakonom o bankama, a potom, zbog nedostatka kapitala bude likvidirana, zasluga za to pripašæe podgorièkoj Montenegrobanci i neefikasnom crnogorskom sudstvu, ocijenio je direktor Pljevaljske banke Žarko Dragaševiæ. Montenegrobanka, rekao je on, veæ nekoliko godina pokušava da na nezakonit naèin prisvoji 730 hiljada maraka, koje pripadaju Pljevaljskoj banci. Taj novac, prema Dragaševiæevim rijeèima - èini èetvrtinu kapitala, neophodnog da bi ta finansijska institucija nastavila svoje poslovanje. "Namjeravajuæi da svoj kapital saèuva od buduæih inflatornih udara, Pljevaljska banka je sa Montenengrobankom 10. maja 1989. godine potpisala sporazum, na osnovu kojeg su toj banci povjerene devize u ukupnom iznosu od 449.986 maraka", kaže Dragaševiæ. Tim sporazumom je precizirano da Montenegrobanka povjerene joj devize plasira u neku inostranu banku, što je ona i uèinila, ugovorivši domicilnu kamatu od dva procenta godišnjem. Prema njegovim rijeèima, Pljevaljskoj banci su sve do 1996. godine redovno stizali godišnji obraèuni kamata i izvodi o stanju valuta, a od te godine Montenegrobanka odbija bilo kakav razgovor o sudbini pljevaljskih deviza, èiji je iznos, zahvaljujuæi ugovorenim kamatama, u meðuvremenu narastao na 732 hiljade maraka. "Umjesto da ispoštuje potpisani dogovor, Montenegrobanka naše devize, sada vezuje za garancije koje je ona, po osnovu inostranih kredita, svojevremeno davala Rudniku uglja i Termoelektrani i, što je apsurdno, za diobni bilans nekadašnje Udružene banke Crne Gore, èiji je ona nasljednik, a u kojoj Pljevaljska banka nikada nije uèestvovala", napominje Dragaševiæ. Kad su u Pljevaljskoj banci shvatili da je vrag odnio šalu, 1999. godine su Montenegrobanku tužili Privrednom sudu u Podgorici. Taj sud, meðutim, do danas, nije zakazao èak ni prvo, pripremno roèište, pa bi se moglo desiti da Pljevaljska banka, u narednih pola godine bude likvidirana samo zato što se nadležni sudski organi nijesu bavili onim što im je posao. “Ne znamo koji razlozi stoje iza toga, ali smo u tom Sudu do sada jedino uspjeli da saznamo pod kojim brojem se vodi naš predmet, kaže Dragaševiæ. On je dodao kako u najmanju ruku zaèuðuje takav odnos Suda, koji, kako kaže, za tri godine nije "mogao" da zakaže nijedno roèište, dok se od Pljevaljske banke oèekuje da èak i pod takvim uslovima riješi svoj status za svega šest mjeseci. (Kraj)104522MNA