Podgorica, (MINA) – Napori koje ulaže evropska zajednica da oèuva zajedništvo Srbije i Crne Gore pokazali su se kao necjeloviti, ocijenio je bivši amerièki ambasador u državnoj zajednici Vilijem Montgomeri. «Sve više sumnjam u sposobnost evropskih zvaniènika da izaðu na kraj sa problemima, sada kada Amerika nije više prisutna u regionu», ocijenio je Montgomeri za sjutrašnji broj dnevnika Republika. On tvrdi da je premijer Milo Ðukanoviæ i oko pola stanovništva odluèno u zahtjevu da se otcijepi od Srbije i dobije nezavisnost. «Drugoj polovini pripadaju ljudi koji se protive toj ideji, ili ne mogu da se opredijele, ili, u sluèaju kada se izjašnjavaju kao Srbi u Crnoj Gori, zauzimaju ekstreman stav i potpuno se suprotstavljaju pomenutoj opciji», objasnio je Montgomeri. On je dodao da æe crnogorski politièki lideri morati da pokažu istanèanost i oštroumnost da bi "proveli" državu kroz taj proces. Montgomeri smatra da æe se kosovski Albanci zadovoljiti samo ako dobiju nezavisnost unutar sadašnjih granica, u paketu sa jakom centralizovanom vladom, ocjenjujuæi da bi bilo kakva druga odluka dovela do nekontrolisanog nasilja. “Meðutim, to rješenje æe dovesti do potpunog povlaèenja kosovskih Srba i moguæe destabilizacije Srbije. Ovakva situacija treba da natjera sve koji se zanimaju za istoriju ovog podruèja u toku posljednje dvije decenije da dobro razmisle», tvrdi on. Montgomeri je podsjetio da su alternative poput podjele pokrajine, njene kantonizacije ili jake decentralizacije trenutno neprihvatljive za veæinu Albanaca. «Nasilje koje se desilo prošlog marta na Kosovu imalo je jednu dobru stranu. Svaki objektivni posmatraè shvatio je da je san o mirnom multietnièkom društvu na Kosovu nemoguæe ostvariti, barem ne u toku sljedeæih nekoliko decenija», objasnio je on. Montgomeri je ocijenio da sve dok ratni zloèinci, a posebno Ratko Mladiæ i Radovan Karadžiæ, ne budu isporuèeni sudu u Hagu, da æe odnosi Srbije sa zapadom biti ugroženi na više naèina. On tvrdi da je zapad uložio milione dolara u Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Makedoniju. «Znaèajan dio novca upotrebljen je za unaprijeðenje ekonomija tih zemalja. Ipak, nijedna od tih zemalja i pokrajina nije bila u stanju da uspostavi energièan, snažan i kontinuiran ekonomski rast. Sve države i dalje se nalaze na istom nivou kao prije nekoliko godina, ne uspijevajuæi da postignu stvaran progres», smatra Montgomeri. Lako se može zakljuèiti, dodao je on, da je najbolja osnova politièke stabilnosti ekonomski razvoj, kao i da je bez njega nemoguæe normalizovati politièku situaciju. On smatra da ni za jedan od navedenih problema ne postoji lako rješenje, ako ih je uopšte i moguæe rješiti. «Ono što ih èini još težim jeste da, dok se pažnja meðunarodne zajednice skreæe ka drugim prioritetima, broj znaèajnih pojedinaca u mnogim zemljama, a naroèito u Americi, koji su najbolje upoznati sa stanjem stvari u regionu, ozbiljno smanjuje», ocijenio je Montgomeri. On je kazao da aktuelni amerièki predsjednik Džorž Buš i njegovi najbliži saradnici, nijesu mnogo zainteresovani za Balkan. Montgomeri tvrdi da se za vrijeme vladavine Bila Klintona amerièka administracija svakodnevno bavila tim problemima, a njeni predstavnici sastajali redovno sa najuticajnijim politièkim voðama balkanskih zemalja. «Ovakav naèin rada ne upražnjava se više, što znaèi da se pomenutim kljuènim politièkim pitanjima sada u najboljem sluèaju bave osrednje birokrate», rekao je Montgomeri. On je ocijenio da izgleda, da amerièkom politikom na Balkanu, veæ godinama upravlja automatski pilot. «Istorijska kretanja, meðutim, neæe èekati da se rješenja sama pojave, pa se šanse pojaèanja nestabilnosti na Balkanu u kratkoroènom i srednjeroènom periodu naglo poveæavaju», zakljuèio je Montgomeri. (kraj) del