Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori je potrebno više raditi na edukaciji zaposlenih i struènjaka u zdravstvu, kako bi se suzbila pojava rodno selektivnih abortusa, ocijenio je komesar za ljudska prava Savjeta Evrope (SE) Nils Muižnieks. On je kazao da je tokom posjete Crnoj Gori izabrao tri kljuène oblasti ljudskih prava kojima se bavio, precizirajuæi da se one odnose na povrede ljudskih prava u prošlosti, slobodu medija i zabranu od diskriminacije. Muižnieks je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da èinjenica da se u Crnoj Gori raða više djeèaka, nego djevojèica, odražava neravnopravnost žena u društvu. Upitaan šta bi trebalo biti uraðeno da se suzbije ta pojava, Muižnieks je rekao da bi prvo trebalo prikupiti pouzdane podatke, na osnovu kojih æe se pripremiti smjernice koje bi bile namijenjene zdravstvenim struènjacima kako se koristi tehnologija za utvrðivanje polova. »Mora se više raditi na distribuiranju takvih smjernica i genereralno edukaciji struènjaka i zaposlenih u zdravstvu«, ocijenio je Muižnieks. On smatra da se može više raditi na podsticanju vrijednosti i stavova da su muškarci i žene, djevoèice i djeèaci ravnopravni. »Takoðe, da se podrže dodatni servisi i usluge namijenjene ženama, da se na svaki moguæi naèin korjeni te pojave tretiraju, jer posmatramo problem rodno selektivnih abortusa kao simptom rodne neravnopravnosti, a ne uzrok«, naveo je Muižnieks. On je kazao da je meðu državama èlanicama SE, vrlo malo zemalja meðu kojima su južni Kavkaz i zemlje zapadnog Balkana, gdje postoji izražen disbalans izmeðu broja djeèaka i djevojèica. »Razgovarao sam o toj temi sa ministrom zdravlja Miodragom Radunoviæem, koji je svjestan itekako ove pojave i objasnio mi je niz mjera koje se veæ preduzimaju kako bi se ova pojava sprijeèila«, naveo je Muižnieks. Upitan kako komentariše navode istraživanja koja pokazuju da je u Crnoj Gori i dalje u velikom procentu prisutno nasilje nad ženama, Muižnieks je rekao da se tim pitanjem ovaj put nije bavio tokom misije i da je zbog toga teško dati komentar. Što se tièe borbe protiv diskriminacije, kako je naveo, tu postoji pomiješana slika, navodeæi da, sa jedne strane, postoji dobar zakonodavni okvir, »ali to slovo na papiru treba da se bolje primjenjuje«. »U pogledu prava LGBT osoba, mislim da je Crna Gora lider u regionu. Postoji visok stepen svijesti o ovim pitanjima meðu politièkom elitom«, kazao je Muižnieks. On je kazao da je posjetio sklonište za LGBT osobe u Podgorici, navodeæi da ne zna da postoji takva vrsta centra u nekoj drugoj zemlji u regionu. »Želio bih, pored tih pozitivnih stvari da vidim da se neko goni sudski za zloèin iz mržnje, posebno u odnosu na LGBT osobe. Takoðe, volio bih da kazne u zakonima budu strožije kako bi odvraæale buduæe potencijalne poèinioce«, rekao je Muižnieks. U oblasti prava osoba RAE populacije, kako je ocijenio, ogroman je napredak uèinjen, naroèito u odnosu na njihovo obrazovanje. »Meðutim, èujem da treba još puno tog raditi u oblasti smještajnih kapaciteta i zapošljavanja RAE osoba«, naveo je Muižnieks. Govoreæi o pravima osoba sa invaliditetom, Muižnieks smatra da je tu je veliki napredak postignut u osvješæivanju javnosti o pravima ovih osoba. »Meðutim, poseban zakon koji postoji o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom izgleda da ne funkcioniše u praksi. Crna Gora prilièno kasni o obavezi da podnese izvještaje Ujedinjenim nacijama po osnovu Konvencije o pravima lica sa invaliditetom«, naveo je Muižnieks. Crna Gora nije, dodao je, ispunila još jednu obavezu, »a to je da imenuje osobu ili instituciju koja æe pratiti implementaciju te Konvencije«. »Tako da ispada da se za svaku oblast može reæi ista stvar, a to je da je s jedne strane veliki napredak ostvaren, a s druge strane još puno toga treba da bude uraðeno«, kazao je Muižnieks. On je, govoreæi o slobodi medija, rekao da mu je ta oblast privukla pažnju zbog toga što je, kako je naveo, èuo za niz teških napada na novinare, na njihove liènosti i imovinu, »i tom pogledu Crna Gora nije pozitivan primjer u regionu«. »Slobodni mediji su jedna vrsta preduslova za širu demokratizaciju društva za ostvarivanje ljudskih prava u nekom društvu. Bez slobodnih medija to se ne može ostvariti. Napadi na novinare su napadi na demokratiju«, rekao je Muižnieks. Na pitanje smatra li da bi rješavanje napada na novinare trebalo da bude prioritet crnogorskog tužilaštva, Muižieks je rekao da bi »svakako trebalo«. »Jako mi je drago što vidim neke pozitivne korake. Meðutim želio bih da vidim više sudskog gonjenja i strožije kazne koje æe odvraæati potencijalne poèinioce«, naveo je Muižnieks. Prema njegovim rijeèima, tokom posjete je razgovarao sa svim akterima koji su bitni u toj oblasti, sa Vladom, nevladinim organizacijama (NVO), novinarima, navodeæi da je èuo da se dosta nade polaže u Komisiju za rješavanje napada na novinare. »Zaista se puno u to nadamo. Po meni kljuèna stvar jeste sudsko gonjenje i to ne samo da se identifikuju i kazne poèinioci tih djela, dakle oni koji su direktni izvršioci, veæ i oni koji su naredili takva djela«, rekao je Muižnieks. Odgovarajuæi na pitanje koliko je upoznat sa ratnim zloèinima u Crnoj Gori i kako komentariše da do sada nije bilo nijedne osuðujuæe presude za te zloèine, Muižnieks je rekao da je imao sastanak sa vršiocom dužnosti vrhovnog državnog tužioca, navodeæi da mu je dao sve informacije koje ima. »Obeæao mi je da æe mi u pisanoj formi dostaviti sve ažurirane informacije o postupcima koji se vode. On je objasnio takvo stanje stvari i praktièno svoje razoèarenje tim oslobaðajuæim presudama u nekoliko takvih predmeta«, kazao je Muižnieks. On je rekao da mu je vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca objasnio da se te presude mogu pripisati razlici koja postoji izmeðu sudija i tužilaca u pogledu pozivanja na neke meðunarodne standarde i norme koje regulišu ratne zloèine. »Èuo sam dosta kritièkih gledišta od predstavnika NVO, koji su pominjali razne greške koje je Tužilaštvo poèinilo. Tužilac se saglasio sa mnom da je ovo jedna oblast u kojoj ne smije biti nekažnjivosti, da se mora uèiniti sve što treba da se doðe do uspješnih sudskih gonjenja«, kazao je Muižnieks. On je rekao da se iznenadio kada je èuo da Meðunarodni krivièni sud u Hagu nije organizovao neke aktivnosti da u javnosti u Crnoj Gori prezentira neke stvari. »To pominjem zato što u drugim zemljama u regionu to jeste bio sluèaj. Namjeravam da provjerim o èemu se radi i da li je zaista takav slièaj kakav sa èuo«, naveo je Muižnieks. Kako je kazao, postoji više programa obuke koje SE organizuje a koji su namijenjeni tužiocima, advokatima, sudijama. »Pokušao bih da takve programe organizujem i povežem sve aktere da se u Crnoj Gori tako nešto organizuje«, zakljuèio je Muižnieks. (kraj) teo/boj