• četvrtak, 24 jul 2025

Naæi rješenje da se spuste pasivne kamatne stope

Naæi rješenje da se spuste pasivne kamatne stope
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada, Centralna (CBCG) i poslovne banke moraju da naðu rješenje da se pasivne kamatne stope spuste na nivo ne viši od èetiri do pet odsto, poruèio je glavni izvršni direktor Prve banke, Predrag Drecun. On je ocijenio da je to kljuè i za jeftinije kredite, koji su dalje kljuè za nove investicije, a nove investicije za privredni rast. „To je valjda zajednièki cilj. Raduje me što sam to isto èuo u novogodišnjoj zdravici guvernera Radoja Žugiæa, što govori da u CBCG imamo konaèno pravi, strateški odnos prema državi, odnosno državnoj ekonomiji”, rekao je Drecun agenciji Mina-business. Prema njegovim rijeèima, prethodna godina bila je teška za crnogorsku ekonomiju. „Generalno, to je bila poèetna godina izlaska iz krize. To su veoma opasni periodi, jer se morate privikavati na nešto novo”, kazao je Drecun. “Svaka kriza donese neki novi kvalitet i nakon njenog slabljenja, kao i poslije poplave, vidi se šteta”. On smatra da samo oni, koji su tokom krize bili posveæeni radu i odbrani temelja od njenih posljedica, ili slikovito reèeno nepogoda, imaju šansu da žive u novom ekonomskom ambijentu. “Prva banka je uspješno prošla kroz krizu. Najvažnije je da je ponovo aktivna u privrednom životu i da radi bez ikakavih problema, a preduzeæa, klijenti, deponenti, kao i država, danas nemaju probleme koji su nekad optereæivali život banke”, tvrdi Drecun. Kriza je, kako je dodao, uticala na rezultat banke, ali kvantifikaciju toga uticaja je teško dati. „Ono što možemo dati sa znatno veæim stepenom preciznosti je negativni uticaj mjera CBCG na poslovni rezultat banke. Banka je naplatila za vrijeme mjera oko 250 miliona EUR kreditnih plasmana”, saopštio je Drecun. Da je, kako je kazao, samo polovinu toga iznosa dalje plasirala, imala bi prihode od kamata za dvije godine izmeðu 25 i 30 miliona EUR. „U tom se rasponu kreæe šteta koja je mjerama CBCG nanijeta banci”, naveo je Drecun. Rezultat za prošlu godinu biæe poznat kad bude završena revizija, jer on kod svih banaka, kako je objasnio, ima jednu subjektivnu komponentu, a to je nivo rezervisanja na sve vrste plasmana. „Nekad revizoru nije dovoljno to što klijent redovno izvršava obaveze prema banci i traži visok nivo rezervacija jer su, recimo, bilansi klijenta nedovoljno dobri. Mi smo u svakom sluèaju povratili povjerenje u banku i to je najveæi rezultat našeg rada”, ocijenio je Drecun. Depoziti banke su u prošloj godini smanjeni 314 miliona na 260 miliona, što je, kako smatraju njeni predstavnici, logièan rezultat predugog i štetnog trajanja mjera CBCG. „Umjesto da plasiramo novac, oživljavamo investicije, vraæali smo novac deponentima. Ono što raduje nas u banci je stabilizacija depozita od marta, kad je smanjenje zaustavljeno rastom broja klijenata, odsnono vraæanjem povjerenja u banku”, rekao je Drecun. Od januara do marta depoziti su smanjeni za 44 miliona EUR, a do marta do kraja prošle godine za deset miliona. „Padom depozita usporili smo rashodnu stranu bilansa uspjeha i to je matematièki pozitivno, ali nije dobro što se novac od vraæenih kredita ne plasira, veæ služi za smanjivanje bilansne sume banke. Ukratko, mi smo upravljali pasivom, jer nam je upravljanje aktivom bilo zabranjeno mjerama CBCG”, objasnio je Drecun. On oèekuje ukidanje mjera, jer ne vidi ni jedan razlog za njhovo trajanje. Trajanje mjera, kako je ocijenio, ima samo jednu posljedicu i to negativnu – usporavnaje rasta crnogorske ekonomije. Drecun oèekuje rast ekonomije u ovoj godini ali smatra da treba biti oprezan. “Ne znaèi da æe od tog rasta svi imati koristi, to su naivna oèekivanja. Agregatna tražnja i bruto domaæi proizvod æe porasti, ali æe biti onih koji æe uæi u probleme, jer ih novo tržište neæe prihvatiti”, zakljuèio je Drecun. “Vlada ima tešku godinu pred sobom”. (kraj) bvm