• četvrtak, 24 jul 2025

Na javnoj raspravi zakon o tržištu kapitala

Na javnoj raspravi zakon o tržištu kapitala
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Javna rasprava o Nacrtu zakona o tržištu kapitala poèinje danas i trajaæe do 8. septembra. Iz Ministarstva finansija saopšteno je da se javna rasprava o Nacrtu zakona, koji je pripremila Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV), organizuje u skladu sa Uredbom o postupku i naèinu sprovoðenja javne rasprave u pripremi zakona. Nacrtom se definišu vrste i emisija hartija od vrijednosti, sekundarno trgovanje njima, investiciona društva na tržištu kapitala i pružanje investicionih usluga i regulisano tržište. Tim zakonskim aktom se ureðuje Centralni registar, kliring, saldiranje i registracija transakcija hartijama od vrijednosti, objavljivanje finansijskih i drugih podataka i izvještavanje emitenata na tržištu kapitala, zabrana prevarnih, manipulativnih i drugih radnji i aktivnosti u vezi sa kupovinom i prodajom finansijskih instrumenata, kao i organizacija i nadležnosti KHOV. U obrazloženju Nacrta objašnjeno je da je on nastao kao rezultat višemjeseènih analiza realnog stanja na finansijskom tržištu, sagledavanja postojeæih problema u bržem razvoju i funkcionisanju, kao i iskazanih potreba uèesnika za izmjenama koje treba da doprinesu da se ta oblast adekvatnije i savremenije uredi. „Svrha je usklaðivanje sa zakonodavstvom EU i smjernicama Meðunarodne organizacije komisija za hartije od vrijednosti (IOSCO), kao i usklaðenost rada Komisije, prevashodno ukljuèujuæi regulatornu i funkciju sprovoðenja zakona“, navodi se u obrazloženju. Cilj Nacrta je da usmjeri pažnju KHOV na regulatorne aktivnosti koje su najvažnije za zaštitu investitora, odnosno pravièno i ureðeno trgovanje hartijama od vrijednosti. Osnovnim odredbama Nacrta definisane su bitne oblasti koje je potrebno obuhvatiti zakonom o tržištu kapitala, ukljuèujuæi i odgovarajuæu ulogu regulatora. Nacrt propisuje zahtjeve u vezi objelodanjivanja prilikom javne ponude i trgovine hartijama od vrijednosti, u cilju zaštite investitora od prevare i obmanjujuæe i manipulativne prakse. Nacrt definiše sva tržišta hartija od vrijednosti, trgovanja na regulisanom, moguænost trgovanja na vanberzanskom tržištu – OTC tržištu, kao i da se pravilima KHOV uredi pitanje sistemskog internalizatora koje stupaju na snagu ulaskom Crne Gore u EU. Nacrtom se preciznije definiše funkcija koja se odnosi na davanje dozvole i regulisanje djelatnosti investicionih društava, pružanje investicionih usluga i ovlašæenih i drugih uèesnika. Zakonom je utvrðeno da Komisija za hartije od vrijednosti ima pet èlanova, ukljuèujuæi predsjednika i njegovog zamjenika, koje bira Skupština. Komisija može davati mišljenja, tumaèenja i druge oblike javnih saopštenja, kada je to potrebno za primjenu i sprovoðenja odredbi zakona. „Sredstva za rad ostvaruju se iz naknada koje se plaæaju uz podnošenje zahtjeva Komisiji, kao i naknada za registraciju i prenos hartija od vrijednosti. Za ostvarivanje prava na kontrolu i nadzor izvještaja o radu, Komisija ostvaruje naknade koju plaæaju emitenti, Centralni registar, organizatora tržišta, ovlašæeni uèesnici na tržištu, društva za upravljanje investicionim i penzionim fondovima, kastodi banke i preduzeæa sa dozvolom za obavljanje kastodi poslova“, navodi se u obrazloženju. Nacrtom su definisane nadležnosti Komisije, pravila i drugi akti koje propisuje, dok je u poglavlju pod nazivom Hartije od vrijednosti koje se nude javnosti ili se uvrštavaju za trgovanje detaljno razraðena javna ponuda i usklaðena sa izuzecima od obaveze objavljivanja prospekta za javnu ponudu. Poglavljem o transparentnosti propisuje se objelodanjivanje finansijskih i drugih podataka i obaveza izvještavanja emitenata. Pri tome se propisuje obaveza izrade polugodišnjih finansijskih izvještaja za sve emitente koji izaberu da se njihovim hartijama od vrijednosti trguje na listingu regulisanog tržišta, odnosno organizatora tržišta. „Za ostale emitente propisuje se dostavljanje godišnjih finansijskih izvještaja. Odredbama koje se odnose na vremenske periode u kojima se dostavljaju godišnji finansijski izvještaji precizirano je skraæenje roka za njihovo dostavljanje i objavljivanje“, navodi se u obrazloženju. Definisana je obaveza objavljivanja godišnjih finansijskih izvještaja sa revizorskim do 30. aprila tekuæe godine, a polugodišnjih u periodu od 30 dana od završetka svakog polugodišta. Nacrtom je definisana obaveza obavještavanja o sticanju ili otuðenju i dostavljanje podataka o kvalifikovanom uèešæu u emitentu èijim se akcijama trguje na regulisanom tržištu. Zakonom se ureðuje i naèin sticanja i raspolaganja veæinskim udjelom u pravu glasa, kao i procedure obavještavanja i objelodanjivanja u vezi sa veæinskim udjelima. Poglavljem o zloupotrebi tržišta reguliše se zabrana nepoštenih, manipulativnih i ostalih nedozvoljenih radnji u vezi sa kupovinom i prodajom hartija od vrijednosti. Zakonom se definiše i pojam insajderske informacije, kao i krug i odgovornost lica koja je posjeduju. Zakon propisuje obavezu emitenta kada je rijeè o objelodanjivanju insajderskih informacija, kao i saèinjavanju i dostavljanju KHOV-u spiska onih koji imaju pristup tim informacijama. Poglavlje o investicionim društvima bavi se uslovima potrebnim za izdavanje licenci i dozvola za njihov rad, kadrovskom i tehnièkom osposobljenošæu, uslovima za èlanove odbora direktora i izvršnog direktora u skladu sa direktivama EU. Investiciona društva dužna su da trajno održavaju minimalni kapital za obavljanje djelatnosti i pružanje usluga. Odreðen je nivo potrebnog minimalnog kapitala u skladu sa investicionim uslugama i aktivnostima koje investiciono društvo pruža od 125 hiljada do 730 hiljada EUR. Zakonom su definisane novèane kazne od 500 do èetiri hiljade EUR, odnosno od pet hiljada EUR do 40 hiljada EUR, u zavisnosti od vrste prekršaja. (kraj) nar/bvm