Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori je prošle godine zabilježeno 28 povreda na radu od čega devet sa smrtnim ishodom, 17 teških i dvije kolektivne, saopšteno je na na panel diskusiji povodom Svjetskog dana zaštite i zdravlja na radu, koje je organizovana u Privrednoj komori. Prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja, od 2011. do prošle godine skoro 110 hiljada zaposlenih osposobljeno je za bezbjedan rad. Akt o procjeni rizika prošle godine izrađen je za 547 poslodavaca, a njima je obuhvaćeno više od 19 hiljada zaposlenih. Direktor Uprave za inspekcijske poslove Alija Košuta kazao je da se svake godine smanjuje broj povreda na radu. „Prošle godine izvršeno je 28 uviđaja povreda na radu i to devet smrtnih, 17 teških i dvije kolektivne, što je smanjenje od 60 odsto u odnosu na 2008. godinu, kada je zabilježen najveći broj povreda“, saopštio je Košuta. On je kazao da je inspekcija prilikom utvrđivanja neposredne opasnosti po život ili ugrožavanje zdravlja zaposlenih, izricala mjere zabrane rada ili upotrebe sredstava za rad na kojima se desila povreda. Prema njegovim riječima, najčešći problemi u oblasti zaštite i zdravlja na radu su neobezbjeđivanje sredstava za rad sa stručnim nalazima i ocjenom da su na njima obezbjeđene propisane mjere zaštite na radu, neobezbjeđivanje sredstava i opreme lične zaštite na radu. Košuta je ukazao da su problemi i rad zaposlenih bez uvjerenja o osposobljenosti za bezbjedan rad i bez ljekarskih uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za radna mjesta sa povećanim rizikom. „Inspekcija naporno radi na jačanju svijesti i kod zaposlenih i poslodavaca o važnosti sprovođenja preventivnih mjera zaštite na radu, čime utiče na poboljšanje poslovnog ambijenta i povećanje produktivnosti zaposlenih“, rekao je Košuta. Potpredsjednik Privredne komore, Ivan Saveljić kazao je da su bezbjedni uslovi rada na svakom radnom mjestu imperativ i najveći cilj koji se mora dostići bez izgovora. On je rekao da su zaposleni za svakog poslodavca važan resurs, jer realizuju procese i učestvuju u stvaranju rasta kompanija koje rade i ekonomije u cjelini. „Interes društva, svih subjekata i svakog pojedinca je da se ostvari najviši nivo bezbjednosti i zdravlja na radu, da se neželjene posljedice kao što su povrede na radu, profesionalne bolesti svedu na najmanju mjeru, odnosno da se ostvare uslovi rada u kojima bi zasposleni imao osjećaj zadovoljstva pri obavljanuju zadataka“, rekao je Saveljić. On je kazao da su povrede na radu i profesionalne bolesti često praćene havarijama, odsustvom sa rada, čime se stvaraju troškovi zbog zastoja koji nastaje u proizvodnji i što se znatan novac izdvaja za liječenje povrijeđenog, naknadu njegove zarade. Kako je istakao, to znači da bezbjednost i zdravlje na radu utiču na produktivnost i ekonomičnost poslovanja u kompaniji, kao i na kvalitet i konkurentnost proizvoda na tržištu. „Interes poslodavca je da zaštita bude efikasnija. Svako ulaganje u mjeru zaštite za poslodavca je korisna investicija“, naveo je Saveljić. Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić kazao je da je Crna Gora napredovala u oblasti zaštite na radu. „Napredak je, prije svega, u stvaranju dobre zakonske infrastrukture koja reguliše prava i oaveze poslodavaca i zaposlenih, jačanju nadzornih kapaciteta i uvođenju dobre prakse u ovu oblast“, naveo je Purišić. Kako je dodao, napredak je vidljiv i kada je u pitanju broj izrađenih akata o procjeni rizika, broj osposobljenih zaposlenih za bezbjedan rad, kao i kada su u pitanju evidencije prijavljenih povreda na radu. Generalni sekretar Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Suzana Radulović kazala je da zaštita i zdravlja na radu ne zavise samo od jedne strane. Ona je navela da je poslodavac obavezan da obezbijedi pravilnu procjenu rizika, preduzme sve mjere zaštite kako bi se opasni uslovi i rizici zamijenili bezoposanim ili manjem opasnim, a da je na zaposlenom da poštuje te standarde i pravila. „Ukoliko bilo ko zakaže u tom dijelu posla, imamo povrede na radu, profesionalna oboljenja i u krajnjem smrtne ishode za koje treba svi da preuzmemo maksimalan napor da ih ne bude“, rekla je Radulović i dodala da je neminovno da određene grane djelatnosti nose veće rizike. Kako je navela, u UPCG smatraju da je procjena rizika ključna karika za zaštitu i zdravlje u radu, ail i da i je ta oblast još opterećena administrativnim procedurama koje su veoma komplikovane. „Cijelo društvo i brojne institucije moraju uložiti dodatne napore, ujediniti i stvoriti bezbjedne uslove za rad radnika jer jedino tako možemo unaprijediti razvoj čitavog društva. Ne smijemo biti zadovoljni ostvarenim napretkom sve dok broj povreda na radu, naročoto smrtni ishod, budu svedeni na najmanju moguću mjeru“, poručila je Radulović. Direktorica Stručne službe Saveza sindikata Ljubica Nikolić navela je da podaci da je prošle godine od 28 povreda na radu devet imalo smrtni ishod pokazuju da je neophodno odlučno i sinergično djelovanje svih aktera u zaštiti i zdravlju na radu. „Ako pogledmao ukupan broj zaposlenih, a pogotovo udio industrije u ekonomiji, devet ljudskih živiota uzgubljenih na radnom mjestu treba da zabrine“, rekla je Nikolić. ÄŒlanica Izvršnog odbora Unije slobodnih sindikata (USSCG) Sandra Obradović kazala je da je poobljšanje uslova rada i promovisanje sigurnosti, zdravlja i zaštite na radu jedan od prioriteta cjelokupnog sindikalnog pokreta. „USSCG polazi od toga da je interes društva i svakog pojedinca da se ostvari najviši nivo bezbjednosti na radu, da se neželjene posljedice, kao šro su povrede na radu, svedu na najmanju moguću mjeru“, navela je Obradović. Ona smatra da je neophodno dodatno unaprijediti socijalni dijalog i imati sistemski pristup, posebno kada je u pitanju preventivno djelovanje. Koordinatorka projekta Međunarodne organzacije rada (MOR) Nina Krgović, rekla je da se u svijetu više od 374 miliona ljudi povrijedi ili oboli svake godine zbog nezgoda na radu. Krgović da je navela da novi izvještaj MOR-a procjenjuje se da radni dani izgubljeni zbog uzroka povezanih sa zaštitom na radu, predstavljau skoro četiri odsto globalnog bruto društvenog proizvda (BDP). „Pored efikasnije prevencija za utvrđene rizike, potrebne su bezbjednosne i zdravstvene strukture koje mogu ove promjene da isprate. Studija predlaže više rada na predviđanju novih rizika u vezi sa zaštitom na radu“, rekla je Krgović. Ona je ocijenila da je potrebno bolje razumijevanje i informisanje javnosti o pitanjim zaštite na radu. (kraj) nim/isf