Podgorica, (MINA) – Lokalni javni radio-difuzni servisi treba sa lokalnim upravama što prije da utvrde procente finansiranja i ostala otvorena pitanja, kako bi emiteri u predviðenom roku uspjeli da se prilagode novom Zakonu o elektronskim medijima, ocijenjeno je na sastanku u Podgorici. Na skupu o implementaciji tog akta koji je organizovala Unija lokalnih javnih radio-difuznih emitera, konstatovano je da treba što prije riješiti višak zaposlenih u lokalnim javnim servisima, konstituisati organe upravljanja i napraviti biznis planove. Dragan Popadiæ iz radio Tivta kazao je da je novi Zakon generalno dobar ali da postoji i manji dio neuspješnih rješenja. On smatra da je zakonodavac novim Zakonom priznao važnost lokalnih javnih servisa jer, kako tvrdi, nema objektivnog i korektnog informisanja u lokalnim zajednicama bez lokalnih javnih emitera. Popadiæ smatra da je država poziciju javnih emitera novim Zakonom dodatno osnažila jer, kako je rekao, nije lokalnim vlastima ostavljeno da daju emiterima "na kašièicu", tek toliko da se ne ugase. »Jasno je da dio prihoda javni emiteri stièu iz budžeta, a dio na osnovu programskih sadržaja, potpisivanjem ugovora sa opštinom«, dodao je on. Kako je naveo, neuspješno je to što nema finansiranja emisija iz, na primjer, ekologije i zdravstva, zašto lokalna samouprva ne obezbjeðuje sredsta za predizbornu kampanju u javnim emiterima. Upitao je zašto je u Savjetu Agencije predstavnik komercijalnih a ne i Unije lokalnih servisa. Popadiæ je ocijenio da lokalnim javnim servisima komercijalni emiteri ne mogu da konkurišu programski, prema kadru, tehnièki i organizaciono. On je saglasan da lokalni javni emiteri moraju poveæati kvalitet programa, unaprijediti organizaciju rada, smanjiti broj zaposlenih. Sava Lazareviæ iz Radio-televizije Nikšiæ ocijenio je da je znaèaj lokalnih javnih servisa sve veæi i napomenio da evropski struènjaci predlažu da se oni u velikoj mjeri finansiraju iz pretplate »koja je iz ovog ili onog razloga u Crnoj Gori ukinuta«. On je podsjetio da je od pretplate RTV Nikšiæ ubirao mjeseèno sedam hiljada EUR, što je tu medijsku kuæu, kako je kazao, usmjerilo da razmišlja o stvaranju regionalnog javnog servisa. »Nažalost, ukidanje pretplate donosi nove finansijske dubioze, preispitujemo prioritete i realizciju ideje o osnivanju regionalnog servisa stavljamo u dnevni plan«, kazao je on. Afirmativnim je ocijenio to što je novim Zakonom omoguæeno da lokalna uprava može da bude vlasnik elektronskog medija, ukidanje glomaznih savjeta i upravnih odbora, kao i to što su lokalne uprave dužne da iz budžeta finansiraju održivost lokalnih javnih emitera. Nikola Vujanoviæ, predstavnik radio Cetinja, ukazao je na probleme u toj medijskoj kuæi, navodeæi da je izvjesno vrijeme blokiran raèun i da dugo radnici nijesu prilmili platu. On smatra da novi Zakon u dovoljnoj mjeri ne štiti emitera jer se može dogoditi da se opredijeljena suma od lokalne uprave, usljed neostvarivanja budžeta, i ne dodijeli lokalnom servisu. Gradonaèelnik Cetinja Milovan Jankoviæ smatra da novi Zakon dodatno optereæuje lokalne samouprave, koje su, kako je rekao, u teškoj ekonomskoj situaciji. »Ako se kompletno finansiranje prebacuje lokalnim upravama, onda ona treba i da odredi broj zaposlenih u lokalnom javnom servisu, i struènost kadra. Zakon je trebalo i to da predvidi«, rekao je Jankoviæ. On je kazao da Prijestonica ne može da finansira doskorašnjih 30 zaposlenih radio Cetinja, ili sadašnjih 20, veæ, na primjer, sedam, i to novinara. Pomoænik ministra kulture i medija Željko Rutoviæ upitao je koliko su kadrovske strukture, odnosno broj zaposlenih u lokalnim javnim servisima realan odgovor na potrebe i izazove pred jedinicama lokalnih samouprava. »Imate prostor da novim sistematizacijama doprinesete racionalizaciji kadra«, poruèio je on predstavnicima lokalnih javnih emitera. Prema njegovim rijeèima, rješenje treba tražiti sa predstavnicima lokalnih uprava na tragu održivosti kadrovskih sistema emitera, jasno definisane sistematizacije i programa u javnom interesu. On je upitao koliko su javni lokalni servisi uspjeli sebe da legitimišu, i koliko su unaprijedili svoje platforme da bi bili kredibilan dio medijskog sistema. Rutoviæ je ukazao da je znaèajan dio predstavnika medijske zajednice bio na tragu stava da lokalni javni servise ne treba da postoje, uopšte, da se nijesu legitimisali svojim radom i da ne zaslužuju povjerenje javnog interese i èine višak na medijskoj sceni. Drugo mišljenje, kako je dodao, bilo je da su lokalni javni servisi potreba, i u tom smjeru se tražilo i zakonsko rješenje, koje, kako tvrdi Rutoviæ, èini krajnje održiv model finansiranja lokalnih javnih servisa. Rutoviæ ne smatra da dodatno treba proširivati listu zahtjeva prema lokalnoj samoupravi,što se tièe odreðenih programskih sadržaja, predizbornih aktivnosti. Takve zahtjeve emitera ocijenio je nerealnim. Na sastanku je otvoreno pitanje i koliki procenat iz budžeta lokalne uprave treba da izdvajaju lokalnim javnim servisima, a Rutoviæ je objasnio da to treba oni meðusobni da dogovore, i da æe taj iznos sigurno biti razlièit u opštinama. Potpredsjednik opštine Berane, Braho Adroviæ ocijenio je da su se problemi lokalnih emitera nagomilali i zbog kašnjenja donošenja Zakona. »Mnoga rješenja tog Zakona su dobra, ali se i mnoge obaveze prebacuju na lokalne uprave, koje su u nezavidnom finansijskom položaju«, kazao je on, istièuæi da je potrebno utvrditi koliko novca lokalne uprave treba da izdvajaju. On je saopštio da beranska samouprava nije u moguænosti da finnasira lokalni javni servis, sa postojeæim brojem zaposlenih. Direktor Agenije za radio-difuziju (ARD) Abaz Džafiæ rekao je da æe laokalni javni servisi i lokalne uprave morati brzo da definišu otvorena pitanja, ukoliko misle da prežive proces prilagoðavanja novom Zakonu. Lokalni javni servisi dužni su da svoj rad prilagode novom Zakonu do 14. februara naredne godine. »Ukoliko ne ulovite budžetsku godinu, koja se definiše krajem godine, èekaæete narednu, a onda mogu nastati veliki problemi«, rekao je Džafiæ. On je kazao da je ARD iz pretplate lokalnim javnim emiterima preusmjeravala oko tri miliona EUR. Džafiæ smatra da graðani pretplatom treba da finansiraju državni i lokalne javne servise. On je kazao da je takva praksa i u Evropi. On vjeruje da æe se u buduænosti opet tražiti takav model finansiranja, a ne postojeæi – iz budžeta. Rutoviæ je rekao da je zakonita i transparentna odluka o finansiranju nacionalnog javnog servisa i da je zasnovan na meðunarodnim preporukama. (kraj) mil/isf