Beograd, (MINA) – Na teritoriju bivše SR Jugoslavije tokom 78 dana NATO bombradovanja 1999. godine baèeno je najmanje 340 hiljada kasetnih projektila, saopštila je danas istraživaè Norveške narodne pomoæi (NNP) Jelena Viæentiæ. Ona je na konferenciji za novinare, na kojoj je prezentovana studija NNP o posljedicama upotrebe kasetne municije u NATO bombardovanju 1999. godine, rekla da nije poznat taèan broj kasetnih potprojektila koji su baèeni na teritoriju centralne Srbije i Crne Gore. Viæentiæ je navela da je na teritoriji centralne Srbije i Crne Gore najmanje 95 civila ubijeno ili povrijeðeno u toku ili poslije NATO napada. Prema njenim rijeèima, tokom NATO napada na teritoriji centralne Srbije i Crne Gore poginula su 23 civila, a povrijeðeno najmanje 58 ljudi, od kojih je znaèajnom broju amputiran neki dio tijela. Ona je kazala da je od zaostalih neeksplodiranih kasetnih bombi poginulo šest osoba, od kojih troje djece, a ranjeno još 12 lica, meðu kojima i šestoro djece, èime je potvrðena globalna statistika da su djeca znatan ili èak preovlaðujuæi dio žrtava od zaostale kasetne municije. Viæentiæ je dodala da se prema zvaniènim podacima Centra za razminiranje, sumnja da su kasetnim bombama zagaðena 23 miliona kvadratnih metara teritorije Srbije. Regionalni predstavnik NNP za jugoistoènu Evropu Emil Jeremiæ rekao je da je upotreba kasetne municije na Kosovu i Metohiji, kao i posljedice koje su uslijedile, pažljivo dokumentovana i da se pristupilo rješavanju tog problema. On je tvrdi da taj problem u Srbiji i Crnoj Gori nikada nije dobio jednak tretman, kako od meðunarodne zajednice, tako ni od domaæih vlasti. (kraj) del