Podgorica, (MINA) – Nacionalna raspoluæenost koja u Crnoj Gori dijeli ne samo sela, gradove i regione nego i same porodice jeste i biæe jedan od najoštrijih ogranièavajuæih faktora razvoja društva, ocijenio je danas profesor Svetozar Joviæeviæ. On smatra da tu èinjenica zloupotrebljavaju i koriste za svoje ciljeve unutrašnji i spoljni politièki subjekti. Joviæeviæ je rekao da niko ne može predvijdjeti hoæe li Popis stanovništva koji æe biti održan od 1. do 15 aprila, pokazati smanjenje ili poveæanje broja Crnogoraca ili Srba. “Pogotovo što æe razni nacionalni dušebriznici pod geslom “biti ili ne biti” spreèavati ovaj narod da misli svojom glavom ili brine svoje, ne male, liène brige. Bilo kako bilo, bude li koga više ili manje, kvalitet života i jednih i dugih biše isti i poslije i kao i prije popisa”, kazao je Joviæeviæ agenciji MINA. On je naveo da je uvijek smatrao da Crna Gora, ako uopšte želi da opstane, mora biti prosperitetna i prevedna država. Prema njegovim rijeèima, to ne znaèi da æe i u takvoj državi razlike po nacionalnoj, i još manje po vjerskoj osnovi, prosto nestati ali da æe sve to imati bitno drugaèiji intezitet . “Jedini pravi odgovor na ovaku raslojenost društva u Crnoj Gori, i drugim nacionalno heterogenim sredinama, jeste dobra i uspješna i ekonomski socijalno demokratska država u kojoj se poštuju razlièitosti, ali koje nadvladava osjeæaj pripadnosti jednoj zajednièkoj i prosperitetnoj državi”, smatra Joviæeviæ. On je ocijenio da, ako se nekome uèinilo da su polemike i sporenja u vezi sa nacionalnim identitetom prešle u mirniju i civilizovaniju fazu, približavanje Popisa nažalost podsjetilo da je taj proces nacionalne identifikacije daleko od svog završetka. Joviæeviæ je kazao da ne može predvidjeti hoæe li u Crnoj Gori sada biti manje Srba nego što je bilo na poslednjem popisu kao što nije mogao predvidjeti da æe ih na tom popisu biti daleko više nego na onom prethodnom. “To bitno variranje broja graðana koji se nacionalno izjašnjavaju na ovaj ili onaj naèin u velikoj mjeri diktiraju aktuelne politèke, socijalne ekonomske prilike”, rekao je on. Prema njegovim rijeèima, to pokazuje i da proces nacionalnog osviješæivanja, ometan u dugom vremenskom periodu nesreænim istorijskim kontekstom, nije isuviše odmakao . Joviæeviæ smatra da, iako to otvoreno neæe niko da prizna, iza rasprave o nacionalnom identitetu i prije i sada zapravo kao dominatni faktor stoji odnos prema državnom statusu. “Ako smo svi Srbi onda iza toga neposredno slijedi da nema potrebe da postoje dvije srpske države naroèito ako jedna od njih nema izlaz na more", rekao je Joviæeviæ. On je ocijenio da ne mogu da se potpuno ignorišu vjekovi življenja u specifiènim društevnim i istorijskim okolnostima koje su nužno proizvele jedan specifièan i prepoznatiljiv duhovni i nacionalni subjektivitet. “Sa duge strane inistiranje na razlièitostistima po svaku cijenu potcjenjivanje ili pogotovo nasilno potiskivanje srpske kultunre nacionalne komponentne Crnogoraca više je odraz sopstvene nesigurnosti i više šteti nego što koristi sazrijevanju crnogorskog nacionalnog identieta”, poruèio je Joviæeviæ. (kraj) isf/žug