Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Crnogorski nacrt zakona o zaštiti potrošaèa je kvalitetan i u velikoj mjeri usklaðen sa propisima Evropske unije (EU), ali je važnije da se on u praksi primijeni, što je proces koji traje malo duže, smatra pravni savjetnik PLAC-a, Primož Vehar. PLAC je tri miliona EUR vrijedan projekat EU, kojim upravlja Evropska agencija za rekonstrukciju, a sprovodi konzorcijum savjetodavnih instituta, predvoðen Njemaèkom agencijom za tehnièku saradnju, GTZ. Vehar je kazao da se ne može sve uraditi usvajanjem zakona. "To je proces koji æe trajati nekoliko godina, a veliku ulogu æe imati nevladine organizacije koje se bave zaštitom potrošaèa, koje æe pomagati država. Bitna je primjena zakona i naèin rada inspekcija i sudova", rekao je Vehar za Vijesti navodeæi da je to njegov lièni stav. Tržišnu inspekciju, koja, osim kvalitetnog kadra mora imati i tehnièku opremu, dodao je on, pomoæi æe i EU. Zaštita potrošaèa je bitna i u pristupanju EU, koja je tu oblast poèela da ureðuje sedamdesetih godina 20. vijeka, ustanovljavanjem prava potrošaèa na zdrave i bezbjedne proizvode, zaštitu ekonomskih interesa, informacije, odštetu i na predstavljanje posredstvom nevladinih organizacija. Vehar je saopštio da su na jednoj strani graðani bez zaštite, a na drugoj dobro organizovani trgovci i proizvoðaèi, kojima nije potrebna pomoæ u zaštiti prava jer mogu sebi da je priušte. "Mora se voditi raèuna o opasnim proizvodima i materijama koji se mogu naæi na tržištu, pogotovo namirnicama. To je posebno izazov sada u 21. vijeku, u sistemu globalizacije i vremenu opšte liberalizacije tržišnih tokova, gdje su manje kontrole na granicama", smatra Vehar. On je dodao da je to posebno bitno za Crnu Goru kao turistièku zemlju jer su turisti iz Rusije ili zapadne Evrope navikli na fer ponašanje na tržištu. Primjena ovog zakona i sa njim povezanih o bezbjednosti hrane, trgovini, obligacijama ili o opštoj bezbjednosti proizvoda, trebalo bi da onemoguæi zloupotrebe trgovaca, prodavaca ili proizvoðaèa nad kupcima. Zakon æe zabraniti reklamiranje koje dovodi potrošaèe u zabludu, pa èak i ukoliko postoji vjerovatnoæa da æe ga dovesti u zabludu. U EU su, na primjer, zabranjene gumice za školu sa mirisom i ukusom voæa, za koje je ocijenjeno da su opasne za malu djecu koja ih, misleæi da su prave, mogu progutati i ugušiti se. Banke æe i prema tom zakonu biti obavezne da prikazuju stvarne troškove kredita i visine kamatnih stopa, turistièke agencije biti pažljivije u oglašavanju i organizaciji putovanja, a trgovci morati da istaknu cijene u svojim objektima. "Primijetio sam da u Podgorici na izlozima èesto nema cijena. Tada se stvara prostor da vas trgovac sam procijeni i da kaže cijenu koju u tom momentu smisli", kazao je Vehar. (kraj) nus