Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Nacrt Strategije razvoja ženskog preduzetništva u Crnoj Gori je dokument opšteg karaktera koji ne sadrži konkretne mjere i predlog aktivnosti, sa prepoznatim nosiocima odgovornim za njihovu realizaciju, ocijenili su iz Instituta za preduzetništvo i ekonomski razvoj (IPER). Predstavnici Instituta su kazali da Nacrt Strategije ženskog preduzetništva u Crnoj Gori od ove do 2020. godine, svojim sadržajem ne može doprinijeti ostvarenju cilja zbog kojeg se taj dokument priprema. “Èitanjem Nacrta stièe se utisak da razvoj ženskog preduzetništva #poèinje# sa ovim dokumentom, pa se istim tretiraju teme koje su veæ godinama dio reformske agende u Crnoj Gori i gdje su postignuti znaèajni rezultati”, naveli su iz IPER-a. Predstavnici Institita dostavili su Ministarstvu ekonomije predloge, komentare i sugestije na Nacrt Strategije, u okviru procesa javne rasprave. U IPER-u smatraju da je izostala adekvatna uzroèno-posljedièna analiza koja bi strateške prioritete i mjere, a onda i aktivnosti koje proizilaze iz toga, usmjerila na rješavanje konkretnih problema koji ogranièavaju valorizaciju ekonomskog resursa koji sa sobom nose žene u Crnoj Gori. “Iako je u procesu izrade angažovana heterogena Radna grupa i predstavnici za ovu temu relevantnih institucija, kao i organizovan participativni proces, dokument je zasnovan na selektivnim analizama odnosno istraživanjima”, kazali su iz Instituta. Kao posljedica toga, kako su naveli, nijesu adekvatno prepoznate forme sadašnjeg angažovanja preduzetnica u Crnoj Gori, sektori u kojima su one najaktivnije, kao ni njihovi motive za bavljenje preduzetnièkom aktivnošæu. “Dodatno, nijesu prepoznati sektori i djelatnosti u kojima preduzetnice imaju potencijal za ekonomsko angažovanje što je još važnije za strateške smjernice”, rekli su iz IPER-a. Prezentovani podaci su èesto zastarjeli, a imajuæi u vidu trajanje procesa izrade Nacrta, kao i nedostatak statistièkih podataka u ovoj oblasti (što se i konstatuje u dokumentu), bilo je za oèekivati da se nedostajuæi podaci prikupe i ciljano prezentuju u dokumentu, kao i da se prikažu ažurirani podaci inaèe dostupni u statistièkom sistemu Crne Gore. Posebno zabrinjava što Nacrt ne sadrži osvrt na angažovanje žena u sektoru sive ekonomije, kao i specifiènosti resursa, vještina i znanja kojima raspolažu žene u ruralnim podruèjima. Posljedica navedenog je da predložene “mjere” ne tangiraju navedene teme, èime se propušta znaèajna dodata vrijednost koju je ovaj dokument mogao da pruži u strateškom i kasnije u implementacionom dijelu. Naprotiv, kako su ocijenili iz IPER-a, predložene mjere su na nivou opšteg, èesto ponavljanje postojeæeg što ne doprinosi postizanju zacrtanog cilja. “Iako dokument predstavlja rezultat uobièajenog procesa strateškog planiranja i sadrži uglavnom relevantne elemente jednog strateškog dokumenta, nedostatak adekvatne uzroèno posljediène analize odrazio se na neadekvatno definisane kljuène izazove i nedostatak relevantnih indikatora”, rekli su iz IPER-a. Indikatori, kako su ocijenili iz Instituta, treba da budu grupisani prema strateškim prioritetima. “Mora biti jasno koje mjere i aktivnosti doprinose promjenama koje æe mjeriti definisani indikatori. Jako je važno da se veæ u formi Nacrta prepoznaju indikatori koji se zaista mogu raèunati i da se njima da prioritet, a da se, tokom perioda realizacije Strategije, radi na uvoðenju novih indikatora, u saradnji sa zvaniènim proizvoðaèima podataka”, poruièli su iz Instituta. Posebno, kako su ocijenili, zabrinjava naèin na koji su definisane mjere za sprovoðenje Strategije. Iz IPER-a su kazali da se meðu predloženi mjerama nalaze ne samo “mjere”, veæ konkretne individualne aktivnosti. “Tako na primjer, analiza raspoloživih institucionalnih infrastrukturnih kapaciteta i realizovanih programa nefinansijske podrške malim i srednjim preduzeæima (MSP), sa aspekta uèešæa i uticaja na preduzetnice, nikako ne može biti mjera, veæ je u pitanju preduslov za definisanje mjera i aktivnosti”, smatraju u Institutu. U Institutu se pitaju kako je bilo moguæe definisati strateške prioritete i mjere, ili predložiti formiranje meðuresornog tijela, ako prethodno nije napravljena analiza raspoloživih institucionalnih infrastrukturnih kapaciteta ili analiza regulatornog okvira. Iz Instituta su saopštili da bi bilo jako važno da je u pripremnom periodu, odnosno u procesu izrade Nacrta, analizirano koji programi sada postoje i koje su prepreke za preduzetnice da se ukljuèe u te programe. “U konaènom, formiranje novog meðuresornog tijela neæe doprinijeti razvoju ženskog preduzetništva ukoliko nijesu jasno definisane konkretne aktivnosti koje treba da se realizuju, ko je zadužen za njihovu realizaciju i kako æe se mjeriti postignuto”, kazali su iz IPER-a. U Institutu smatraju da nije dovoljno prepoznati da Monstat treba da proizvodi statistiku, nego veæ u ovoj fazi provjeriti šta je od neophodne statistièke osnove moguæe dobiti i u kojim rokovima. “S obzirom na oèekivanu dinamiku usvajanja dokumenta, predlažemo da sadrži vremensku odrednicu od naredne do 2020. godine, umjesto od ove do 2020”, rekli su iz IPER-a. Iz Instituta su predložili i da se dokument lektoriše, jer trenutno ima djelova pisanih ekavicom, kao i hrvatskom ijekavicom, dok su pojedini termini napisani na naèin da to nije u skladu sa crnogorskim pravopisom. “Smatramo da je Nacrt Strategije razvoja ženskog preduzetništva potrebno znaèajno izmijeniti i dopuniti shodno iznijetim primjedbama i sugestijama. Presudna je adekvatna uzroèno-posljedièna analiza, kao i analiza institucionalnog i regulatornog okvira iz kojih se dalje crpe svi elementi strateškog planiranja”, zakljuèili su predstavnici Instituta. (kraj) jlb/bvm