Podgorica, (MINA) – Primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama unaprijeðena je u posljednje vrijeme, ali problem i dalje predstavlja dugo èekanje i šturi odgovori, ocijenili su crnogorski novinari. Oni su saglasni da državni organi na zahtjeve najèešæe odgovore ono što žele da saopšte, a ne ono što ih novinari pitaju. Novinar lista Vijesti Dragana Baboviæ kazala je da njena redakcija èesto nailazi na zatvorena vrata kada traži odreðene podatke za tematske prièe od koristi graðanima. ”Jer, recimo, Vrhovno državno tužilaštvo, veæina Vladinih resora, Uprava policije, veæina poslanika, ne poštuju Zakon o slobodnom pristupu informacijama. Ili naðu naèina da ga tumaèe tako da ne moraju da odgovore na novinarske zahtjeve”, kazala je Baboviæ agenciji MINA. Ona je navela da u odreðenim situacijama, kada pojedini poslanici doðu do važnih dokumenata, prezentuju samo dio koji njima može da posluži za dobijanje politièkih poena, dok ono što kriju obièno obrazlažu time da ne mogu da otkrivaju ”jer æe se znati od koga je”. “Èesto "sa pozivom na službenu tajnu” igra se i direktor Uprave za spreèavanje pranja novca koji se periodièno pohvali otkrivenim sumnjivcima koji peru novac ali mu “službena tajna” ne da da saopšti o kome se radi, i valjda ni da podnese kriviènu prijavu ni za jednu od višemilionskih sumnjivih transakcija”, kazala je Baboviæ. “Ovaj Zakon, oèigledno, nikada nije pažljivo proèitala ni vrhovni državni tužilac Ranka Èarapiæ, kojoj su Vijesti, otkad je preuzela tu funkciju, uputile najmanje 100 dopisa a odgovore smo dobili na svega nekoliko zahtjeva”. Prema rijeèima Baboviæ, problematièno je i to što odgovori iz gotovo svih državnih institucija uglavnom sadrže ono što one žele da saopšte, a ne ono što ih novinari pitaju. Baboviæ je kao rijedak primjer dobrog odnosa sa novinarima istakla portparola Ministarstva finansija, Gordanu Jovanoviæ. Baboviæ je kazala da je MANS, propagandni materijal o slobodnom pristupu koji je podijelio graðanima u nekoliko opština, trebalo da uruèi starješinama državnih institucija. “Tako bi i oni nauèili definicije o tome da im nije dužnost da što više informacija sakriju od javnosti, odnosno poreskih obveznika koji ih plaæaju da rade u njihovom interesu”, kazala je Baboviæ. Zoran Raduloviæ iz nedjeljnika Monitor rekao je da je procedura spora, kao i da se odgovori na neke “škakljive” teme ne mogu dobiti ni na jedan naèin. On je kazao da su neke informacije koje je trebalo da dobiju na duži rok, poput privatizacionih ugovora, tražili u saradnji sa MANS-om. Kako je kazao, na dnevnoj relaciji, od državnih organa ponešto su tražili, pozivajuæi se na Zakon, a ponešto još traže. “Ali smo u priliènoj mjeri odustali od toga. Jednostavno, procedura je toliko spora da i kad dobijete odgovor, sa aspekta sadašnjih medija, on više nije relevantan”, rekao je Raduloviæ. Prema njegovim rijeèima, proðu sedmice, nekad mjeseci, dok se dobije odgovor na zahtjev. “Uglavnom, više funkcionišemo na principu portparola, ili liènih veza iz oblasti koje pratimo, i tako dobijemo odgovore na pitanja, pod uslovom da nijesu iz domena previše poltièki i ekonomski osjetljivih prièa”, rekao je Raduloviæ. On je kazao da mu nijedan državni organ nije uskratio pristup informaciji, ali da se, kada su u pitanju privatizacioni ugovori, koje je tražio zajedno MANS-om, dešavalo da se organi proglašavaju nenadležnim i da su ih službe upuæivale na Savjet za privatizaciju, a Savjet na Vladu, koja je opet upuæivala na Agenciju. Raduloviæ smatra da je ponekad svrsishodno uputiti zahtjev, i saèekati najmanje sedmicu, a nekad i mjesecima. “Nedavno je stigao odgovor na pitanje o nekoj gradnji na aerodromu, koje sam uputio posredstvom MANS-a, u martu”, naveo je on. “To je bila potencijalna tema, i htio sam da provjerim neke èinjenice”, kazao je Raduloviæ, navodeæi da je u tom smislu svrsishodno podnijeti zahtjev. Kada je, meðutim, kako je kazao, u pitanju neka konkretna tema, kao na primjer o vraæanje kredita Prve banke, to ne bi uspjelo redovnom procedurom ni najmanje za pola godine. Raduloviæ je objasnio da èesto traži pristup nekoj informaciji uz pomoæ MANS-a jer cijeni iskustvo te organizacije. Novinar Televizije IN Darko Ivanoviæ ocijenio je da postoji pomak – u smislu da nadležni organi primjenjuju Zakon, ali da i dalje ima onih koji ignorišu zahtjeve. On je kazao da državni organi imaju osam dana da odgovore na zahtjev, istièuæi da novinar ne traži nešto što ga lièno zanima, veæ da su nadležni dužni da odgovore graðanima. Prema njegovim rijeèima, problem je u tome što zvaniènici lokalne i državne administracije èesto misle da su “božjim proviðenjem spušteni tu gdje jesu”. Ivanoviæ je ocijenio da se stvari kreæu naprijed, ali je napomenuo da je, pogotovo na poèetku, postojao veliki otpor lokalne i državne administracije. Kako je naveo, otpor su pokazivale podgorièka administracija, ulcinjska, barska, cetinjska, kao i odreðena ministarstva i kancelarije. “Oni misle da je šturi prikaz informacija dovoljan. A kada tražite nešto našta ste upuæeni i našta imate pravo, nadležni shvataju da to moraju da vam daju silom prilika i onda dobijate samo šture informacije”, kazao je Ivanoviæ. Prema njegovim rijeèima, nadležni organi vrlo èesto su ignorisali to što ih je upitao. “Nije bilo ni odbijanja, ni prihvatanja. Mjesecima sam ukazivao na takve stvari. U normalnim državama, kada po ko zna koji put kažem da mi neko ko je nadležan ne odgovara, to je dovoljno da podnese ostavku”, rekao je Ivanoviæ. Kako je ocijenio, ide se ka tome da se sve više odgovara. “Ali, još rijetko dolaze u emisiju i odgovaraju, vrlo èesto se kriju iza šturih saopštenja, mada ja potenciram da to nije dovoljno”, kazao je Ivanoviæ. Prema njegovim rijeèima, novinaru su potrebni konkretni podaci, cifre, rješenja. “Ali u 40 odsto sluèajeva to ne dobijam. Kad god se pozivam na Zakon, i institucija kaže da je pogriješila i da æe ispraviti grešku, problem bude riješen”, rekao je Ivanoviæ. On je naveo da je dobio nekoliko protestnih pisama, upuæenih na uredništvo televizije u kojoj radi, “zbog toga što kvari dobre odnose izmeðu ministarstava i televizije”. “Oni su naveli da, i kada dobijem odgovor, nijesam zadovoljan, i previše pitam”, rekao je on. Ivanoviæ smatra da se najavljenim pomjenama Zakona vladajuæe elita vraæa unazad, kada je u pitanju slobodan pristup informacijma. “Nadam se da æe da odustanu od toga. U suprotnom æe morati ponovo da pišu taj akt, kada bude potrebno dokazati usklaðenost sa evropskim standardima”, kazao je Ivanoviæ. (kraj) mil/žug