Podgorica, (MINA) – Predlog nacrta novog ustava Crne Gore, koji je danas utvrdio skupštinski Ustavni odbor, sadrži alternativna rješenja za najveæi broj osnovnih ustavnih odredbi. U èlanu 1. ovog dokumenta, koji je agencija MINA imala na uvid, navodi se da je Crna Gora „nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine“, kao i da je „demokratska, socijalna i ekološka država, zasnovana na vladavini prava“. U alternativnoj verziji èlana 1. koji je ponudila Srpska lista (SL) stoji da je Crna Gora „država crnogorskog i srpskog naroda i svih ravnopravnih graðana, bez obzira na nacionalno i etnièko porijeklo, jezik i vjeroispovijest“. Prema predlogu SL, „Crna Gora je suverena i demokratska država i republika“. Alternativu za èlan 1. ponudila je i Bošnjaèka stranka (BS). Ona je predložila da se Crna Gora definiše kao „država crnogorskog, srpskog, bošnjaèkog i drugih naroda i svih graðana koji u njoj žive“. Prema predlogu BS-a, Crna Gora je i „nezavisna i suverena država, republikanskog ureðenja, zasnovana na vladavini prava, socijalne pravde i graðanske demokratije“. Ova stranka je predložila da se Crna Gora ustavno definiše i kao „ekološka država“. Èlan 2. nacrta predloga ustava definiše da je „nasilac suvereniteta graðanin“. „Graðanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika“, stoji u u tom èlanu. U alternativnoj verziji èlana 2. koji je ponudila SL navodi se da suverenost pripada narodima i svim ravnopravnim graðanima“, a „suverenost se ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika“. „O promjeni državnog statusa, obliku vladavine, državne granice i jezika u službenoj upotrebi, odluka se donosi na referendumu veæinom glasova od ukupnog broja državljana Crne Gore“, stoji u alternativi SL-a. navodi se i da „nijedan narod i nijedan pojedinac ne mogu prisvojiti za sebe vršenje suverenosti“. SL je predložila i èlan 2a. koji glasi „ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proistièe iz slobodno izražene volje graðana“. Alternativu za èlan 2. ponudili su i Socijalistièka narodna partija (SNP), Narodna stranka (NS) i Demokratska srpska stranka (DSS). Te tri stranke su predložile da èlan 2. sadrži i stav koji glasi „O promjeni državnog statusa, obliku vladavine i promjeni granice ne može se odluèivati bez prethodno sprovedenog referenduma“. BS je, takoðe, ponudila alternativno rješenje za èlan 2. u kome stoji da „vlast pripada njenim narodima i graðanima“, kao i da „narodi vlast ostvaruju primjenom principa srazmjerne zastupljenosti i neposredne reprezentacije, a manje brojni narodi i primjenom principa afirnativne akcije“. U alternativnoj verziji èlana 2. koji je predložio Pokret za promjene (PZP) navodi se da treba dodati novi èlan koji glasi „Država je obavezna da racionalno koristi prirodne resurse u skladu sa principom održivog razvoja“. U èlanu 3. koji tretira pitanje državne teritoriji u nacrtu predloga ustava stoji: „Teritorija Crne Gore je jedinstvena i neotuðiva“. U alternativi koju je ponudila BS navodi se da se „Crna Gora teritorijalno organizuje na regije i opštine“. Èlanom 4. predloga nacrta ustava tretiraju se državni simboli. Navodi se da Crna Gora ima grb, zastavu i humnu. Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao sa lavom na prsima. Zastava je crvene boje, sa grbom na sredini i zlatnim obrubom, a himna „Oj svijetla majska zoro“. U alternativnoj verziji koju je ponudila SL stoji da je grb Crne Gore u obliku srebrnog krunisanog dvoglavog orla, uzdignutih krila u poletu, sa skriptom u desnoj i šarom u lijevoj kandži. Na prsima orla je štit sa zlatnim lovom u prolazu. Lav je na zelenom polju sa plavom pozadinom. Kruna iznad orlovskih glava i skiptar su zlatni sa krstom na vrhu. šar je plavi sa zlatnim okovom i krstom. SL je predložila da zastava Crne Gore bude trobojka sa crvenim, plavim i bijelim jednakim i vodoravno položenim poljima, a himna pjesma „Onamo’ namo“. Prema alternativnom predlogu SNP-a, NS-a i DSS-a, grb Crne Gore je u obliku srebrnog krunisanog lava, uzdignutih krila u poletu, zlatnih kandži i kljunova i crvenogjezika, sa skriptom u desnoj i šarom u lijevoj kandži. Na prsima orla je štit sa zlatnim orlom u prolazu. Lav je na zelenom polju sa plavom pozadinom. Kruna iznad orlovskih glava i skiptar su zlatni sa krstom na vrhu. Šar je plavi sa zlatnim okovom i krstom. SNP, NS i DSS su predložile da Crna Gora ima „narodnu, državnu i predsjednièki zastavu“. Narodna zastava je crveno-plavetno-bijela sa jednakim i vodoravno položenim poljima. Državna zastava je crveno-plavetno-bijela sa jednakim i vodoravno položenim poljima i grbom na sredini. Predsjednièka zastava je, prema predlogu ove tri stranke, crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim obrubom, a himna je narodna pjesma "Oj svijetla majska zoro“. U alternativnoj verziji èlana 4 koji je ponudio PZP stoji da je grb Crne Gore zlatni krunisani dvoglavi orao, državna zastava crvene boje sa grbom na sredini, a himna „Oj svijetla majska zoro“. BS je predložila alternativno rješenje za èlan 4. prema kojem se „zakonom ureðuju izgled i sadržaj, kao i upotreba i korišæenje grba, zastave i himne“. Ta stranka je predložila i da „državni simboli ne mogu sadržati vjerska obilježja“. U èlanu 11. nacrta predloga ustava koji se odnosi na crnogorsko državljanstvo stoji da „Crna Gora štiti prava i interese crnogorskih državljana“. „Crnogorski državljanin ne može biti prognan niti izruèen drugoj zemlji, osim u skladu sa meðunarodnim obavezama Crne Gore“, navodi se u dokumentu. Alternativu na ovaj èlan ponudili su SNP, NS i DSS. Ove tri stranke su predložile da se ovom èlanu doda stav koji glasi „Državljanin Crne Gore ne može biti lišen crnogorskog državljanstva, niti prava da ga promijeni“. I BS je predložila alternativno rješenje na ovaj èlan u kome se navodi da „državljani Crne Gore mogu imati i državljanstvo druge države“. Èlanom 12. nacrta predloga ustava definisano je da je u Crnoj Gori „u službenoj upotrebi crnogorski jezik“, da su „ravnopravo æirilièno i latinièno pismo“ i da „u opštinama u kojima veæinu ili znaèajan dio stanovništva èine pripadnici manjina, u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma“. Alternativa SL na ovaj èlan glasi „U Crnoj Gori u službenoj upotrebi je srpski jezik ijekavskog izgovora“. Istu alternativu podnijeli su i SNP, NS i DSS. PZP je ponudio alternativno rješenje u kojem se navodi da je „u Crnoj Gori u službenoj upotrebi jedinstveni jezik, koji graðani nazivaju srpski, crnogorski“. Prema alternativnom rješenju BS-a, u Crnoj Gori „u službenoj upotrebi su crnogorski, srpski i bosanski jezik“. U èlanu 13. predloga nacrta ustava stoji da su „vjerske zajednice odvojene od države“, kao i da su „vjerske zajednice ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova“. U alternativnoj verziji SL za taj èlan stoji „Pravoslavna crkva, Rimokatolièka crkva, Islamska vjerska zajednica i sotale vjerske zajednice su ravnopravne i odvojene od države“. „Država poštuje i ne povreðuje status i ustrojstvo crkava i vjerskih zajednica. Priznajuæi njihov identitet i poseban doprinos unapreðenju društva, država održava otvoren i stalni dijalog sa crkvama i vjerskim zajednicama“, navodi se u predlogu SL-a. Dodaje se i da crkve i vjerske zajednice samostalno ureðuju svoju unutrašnju organizaciju i slobodno vrše vjerske obrede i poslove. „Crkva i vjerske zajednice imaju pravo da osnivaju struène škole, socijalne, humanitarne, dobrotvorne i vaspitne ustanove i da njima upravljaju, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoæ države“, stoji u predlogu SL-a. Na èlan 13. alternativno rješenje ponudili su i SNP, NS i DSS. Prema njihovom predlogu, taj èlan treba da glasi „Pravoslavna crkva, Rimokatolièka crkva, Islamska vjerska zajednica i ostale vjerske zajednice su ravnopravne i odvojene od države“. „Država poštuje i ne povreðuje status i ustrojstvo crkava i vjerskih zajednica. Priznajuæi njihov identitet i poseban doprinos unapreðenju društva, država održava otvoren i stalni dijalog sa crkvama i vjerskim zajednicama“, stoji u alternativnom predlogu tri stranke. One predlažu i da „crkve i vjerske zajednice samostalno ureðuju svoju unutrašnju organizaciju i slobodno vrše vjerske obrede i poslove“. „Crkva i vjerske zajednice imaju pravo da osnivaju struène škole, socijalne, humanitarne, dobrotvorne i vaspitne ustanove i da njima upravljaju, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoæ države“, navodi se u predlogu SNP-a, NS i DSS-a. I Hrvatska graðanska inicijativa (HGI) ponudila je alternativno rješenja za èlan 13. koje glasi „Crnogorska pravoslavna crkva, Srpska pravoslavna crkva, Rimokatolièka crkva, Islamska zajednica i druge vjerske institucije su ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i poslova“. HGI je predložio i da „država može materijalno pomagati vjerske zajednice“. Èlanom 14. nacrta predloga ustava definisano je da „Crna Gora saraðuje i razvija prijateljske odnose sa drugim državama, regionalnim i meðunarodnim organizacijama, na principima i pravilima meðunarodnog prava“. „Crna Gora može stupiti u meðunarodne organizacije. O naèinu pristupanja Evropskoj uniji odluèuje Skupština“, navodi se u predlogu. Istièe se i da „Crna Gora ne može stupiti u savez sa drugom državom kojim gubi nezavisnost i puni meðunarodni subjektivitet“. SNP, NS i DSS su ponudila alternativno rješenje koje predlaže da stav da „Crna Gora ne može stupiti u savez sa drugom državom kojim gubi nezavisnost i puni meðunarodni subjektivitet“ treba „brisati kao suvišan“. (kraj) djs/isf