Podgorica, (MINA) - U odjeljenjima gimanzija u Crnoj Gori moći će da bude najviše 28 učeniika, a ne 30, kako je bilo do sada. To je predviđeno izmjenama Zakona o gimnaziji, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri. Procjenjuje se da će se zbog smanjenja broja učenika u odjeljenjima povećati broj nastavnika u gimnazijama, zbog čega su potrebna godišnja budžetska sredstva od oko 100 hiljada EUR. Novim predlogom o broju učenika omogućiće se individualan pristup učenicima, što će doprinijeti boljem sticanju znanja, sposobnosti i interesovanju. „Sa manjim brojem učenika u odjeljenjima nastavnici će kvalitetnije i efikasnije realizovati nastavni plan“, kaže se u obrazloženju. Zakonom je preciziran rad stručnih saradnika sa učenicima i definisano da je to 30 časova u okviru četrdesetosatne radne nedjelje. Predloženim zakonom precizirani su nastavni predmeti koji se u opštoj i specijalističkoj (matematička i filološka) gimnaziji polažu na maturskom ispitu, kao i da se umjesto dosadašnja dva izborna predmeta polaže jedan po izboru učenika koji je značajan za nastavak obrazovanja i koji ispunjava maturski standard. Predviđena je prvi put mogućnost polaganja maturskog ispita na osnovnom i višem nivou. „I to za obavezne nastavne predmete u opštoj gimnaziji po izboru učenika (matemarika ili prvi strani jezik) i obavezni predmet u specijalističkim matematičkim odjeljenjima (analiza sa algebrom) i specijalističkim filološkim odjeljenjima (prvi strani jezik), u skladu sa ispitnim katalogom“, kaže se u obrazloženju. Kako se obrazlaže, predloženim načinom unaprijediće se koncept polaganja maturskog ispita pa će se obezbijediti za usklađivanje zahtjevnosti maturskog i stručnog ispita u gimnaziji ili stručnoj školi. „I na taj način ravnopravno obezbijedi učenicima gimnazije i stručne škole nastavak obrazovanja na odgovarajućem studijskom programu, što će doprinijeti kvalitetnom visokoškolskom obrazovanju“, kaže se u obrazloženju. Zakonom se precizira neposredan rad stručnih saradnika sa učenicima i definiše da je to 30 časova u okviru četrdesetosatne radne nedjelje. „Preostalih deset časova se raspoređuje u skladu sa statusom škole, umjesto dosadašnjeg rješenja da stručni saradnici imaju najmanje 20 časova neposrednog rada sa djecom“, kaže se u obrazloženju. Kako se navodi, na taj način stručni saradnici će biti više motivisani da bolje organizuju neposredni rad sa djecom u na najbolji način iskoriste radno vrijeme, zbog čega se predlog Udruženja pedagoga prihvatio kao opravdan. (kraj) isf/gop