Podgorica, (MINA) - Božićna pobuna ili ustanak bila je velika bratska nesreća, zbog čega stogodišnjica od tih događaja treba da bude početak izmirenja i traženja načina kako zacijeliti međusobne istorijske rane, poručio je arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. “Ovaj Božić mi u Crnoj Gori dočekujemo sa međusobno različitim sjećanjem na događaje koji su se, baš u ove dane, odigrali prije 100 godina – na Cetinju i u njegovoj okolini”, naveo je Amfilohije u božićnoj poruci. U to vrijeme s jedne strane, kako je kazao, za tri dana, tri sveta Božića, takve bitke i krvoprolića na Mojkovcu nije bilo od kad ljudi pamte, a s druge strane u jednom nesrećnom sticaju ratnih i poratnih okolnosti, poslije svih muka i stradanja, od Skadra, preko Bregalnice, do Mojkovca – dočekan je i taj strašni momenat, da udari brat na brata, i da se sukobe oni koji su do juče, i koji su vjekovima, bili u istom stroju – za pravo, čast i obraz otadžbine. “Tačno prije 100 godina, mučni i neprirodni sukob oko vlasti, u koji su se upustili jedan đed i jedan unuk doveo je do bratskog krvoprolića. Do prolivanja bratske krvi među junacima, rodoljubima, sinovima ćivota Svetog Petra Cetinjskog. Iako su i jedni i drugi bili doživotno odani Crnoj Gori i svome rodu, iako su i jedni i drugi sanjali veliko ujedinjenje koje je donio kraj Velikog rata – ipak su ih varnice i dinastičke razmirice uvele u strašnu bratoubilačku pogibiju”, rekao je Amfilohije. On je kazao da su pristalice odluka Skupštine u Podgorici bili crnogorski rodoljubi. Među njima su i svi predsjednici kraljevske Vlade, od uvođenja višepartijnosti u Crnoj Gori 1905. do Velikog rata. Jedan od organizatora rada ove Skupštine bio je rođeni brat kraljice Milene. “Niko od crnogorskih arhijereja i sveštenika iz Kraljevine Crne Gore, nije se usprotivio crkvenom ujedinjenju, tačnije - obnavljanju jedinstva Pećke Patrijaršije 1920. godine, a svi oni, među njima, koji su isprva politički podržali staroga kralja, službovali su Božiju službu, do kraja života kao sveštenici SPC”, precizirao je Amfilohije. Na drugoj strani našli su se isto tako, kao je rekao, hrabri rodoljubi odani zakletvom svome kralju. I svi su oni kasnije, na čelu sa Jovanom Plamencem i Krstom Zrnovim Popovićem, pomilovani od kralja Jugoslavije, unuka kralja Nikole, i vraćeni u Crnu Goru sa građanskim pravima i određenim privilegijama. “Događaje o kojima je riječ danas jedni Crnogorci zovu „božićnom pobunom” a drugi „božićnim ustankom”, a u pitanju je bila velika bratska nesreća, nastavljena revolucionarnim bratoubilaštvom u Drugom svetskom ratu odnosno produžetak je krvnih osveta iz vremena Svetog Petra Cetinjskog. Sve je to unijelo metež i podjele, na čijem trajanju neko insistira, do današnjeg dana”, naveo je Amfilohije. On smatra da je veliki grijeh i bezumlje da danas Cnrogorsci, jedini u Evropi, poslije toliko vremena povampiruju i oživljavaju te sukobe, zaboravljajući da ni Bog, po Aristotelu, ne može poništavati istoriju i istorijske događaje, a kamoli ljudi. “Zato, zagrlimo jutros, braćo i sestre, kosti i sjeni svih naših predaka, svih onih palih za krst časni i slobodu naše rodne grude! I jedni i drugi su naši, potomci i jednih i drugih su naši! Izdajnik, ne daj Bože, može biti samo onaj, ko pokuša da dijeli i zavađa njihove grobove i njihovo potomstvo”, smatra Amfilohije. On je kazao da je danas sveta dužnost utišati plotune tako što će se okupiti i ujediniti oko Svetinje mirbožanja i bratske ljubavi i praštanja, pomirenja za Božić, na Božićno jutro. “Sve razmirice i svađe koje nas dijele, da jutros zaboravimo, da jedni drugima oprostimo, da se za grijehe pokajemo i da Cetinjski manastir i ćivot Svetog Petra Cetinjskog ogradimo najljepšom mogućom ogradom – bratskom slogom”, naveo je Amfilohije. On je poručio da stogodišnjica božićnih bratoubistava i onih posle njih u Crnoj Gori, bude početak izmirenja. “Tako ćemo jedino i na pravi način, umiriti svaki ustanak i svaku pobunu, u nama samima – protiv svoga brata, i protiv svojih najbližih, protiv svakog ljudskog bića”, smatra Amfilohije. On je, u susret velikom hrišćanskom prazniku, u kome je “samo sobom” sve veselo i svečano, rođenjem vječnog Života, Hrista Bogočovjeka, pozvao sve pravoslavne vjernike i ljude dobre volje u Crnoj Gori i šire, na slogu, mir i ljubav. “Mir na zemlji, i dobra volja među ljudima – najljepši je način proslavljanja Boga, novorođenog Bogomladenca u ove svete i blage dane Hristovog rođenja. To je način na koji su ga proslavili anđeli i pastiri kada se rodio. Na to su prizvani svi ljudi na svijetu, cijelo čovječanstvo – a naročito oni kojima je već po rođenju dato da su braća, rođaci, kumovi, komšije”, rekao je Amfilohije. On je poručio da Badnji dan i Božić spadaju u najveselije dane i najsadržajnije svečanosti sveukupne narodne tradicije, kao i sveukupnog ljudskog roda. “Način kako slavimo božićne blage dane, jedan je od sigurnih dokaza da smo sa Bogom povezani od davnina, od iskoni. Božićna vatra Bogoljublja i bratoljublja nas okuplja vjekovima pozivajući sve ljude i sve zemaljske narode da se na njoj ogriju”, rekao je Amfilohije. On je kazao da su Badnje drvo i polaznik, koji simbolizuju samog Gospoda i njegov dolazak u svijet i njegovo primanje ljudske prirode, najdraži gosti, i najmiliji ukućani predaka. “Božiji blagoslov na svima Vama, neka bude od sada pa do vijeka! Vaistinu se rodi”, zaključio je Amfilohije. (kraj) sam