Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Rudnik uglja je ogromnim naporima i posvećenošću poslu vrijednih rudara uspjela da pobjedi sve izazove sa kojima se suočila, a prvenstveno pandemiju koronavirusa koja je vrlo često uticala na proces proizvodnje, saopštio je predsjednik Odbora direktora kompanije, Dušan Janjušević. On je na konferenciji za novinare organizovanoj povodom Dana rudara Crne Gore i Dana društva kazao da su i pored toga, uspjeli da isporuče potrebne količine uglja za TE, a prodaju za tržište široke potrošnje uvećali čak 72 odsto u odnosu na prošlu godinu. “Želim da iskoristim ovu priliku da posebno pozdravim sve generacije pljevaljskih rudara koji su svojim neumornim radom stvorili rudnik onakvim kakvim ga danas imamo, a imamo jednu uspješnu kompaniju koja služi na ponos Crnoj Gori i naravno našem gradu”, kazao je Janjušević. On je čestitao svim rudarima praznik, a zaposlenim i 69. godinu rada i uspješnog poslovanja kompanije. Prema njegovim riječima, kao društveno odgovorna kompanija, Radnik uglja je u ovoj godini opređelio preko 100 hiljada EUR za sport u Pljevljima, odnosno 10 hiljada više nego što je bilo predviđeno budžetom za ovu godinu. Janjušević je kazao da odgovornost pokazuju i kroz sanaciju ekoloških problema, na koje će u narednom period obratiti posebnu pažnju. On je rekao da je utvrđeno da je u 2014. godini Odbor diretora ukupno dao 409 hiljada eura za sponzorstva, donacije i pomoći. Janjušević je istakao i da su pred kompanijom veliki izazovi, koji na žalost ne zavise od zaposlenih i samog društva. “Kao odgovorno rukovodstvo ne dozvoljavamo i nećemo dozvoliti da problemi prolaze pored nas i nećemo biti nijemi posmatrači procesa od kojih život rudnika, a samim tim i život opštine Pljevlja, zavisi”, rekao je Janjušević. Kako je kazao, prije svega misli na raznorazna sporenja koja se u posljednje vrijeme mogu čuti, a vezana su za ekološku rekonstrukciju Termoelektrane „Pljevlja“. “Ekološka rekonstrukcija je nešto što je vrlo važno za opstanak naše kompanije. Ukoliko bi se odustalo od samog procesa, termoelektrana ne bi imala neki posebno dug vijek, mogla bi raditi nekih četiri, pet godina, i to bi bilo to”, kazao je Janjušević. On je istakao da je glavni preduslov za pregovore sa Evropskom energetskom zajednicom upravo ta ekološka rekonstrukcija i toplifikacija grada koja predstavlja javni interes, koji bi bio jedan od “aduta” u pregovaračkom procesu sa Evropskom energetskom zajednicom. “Još jednom apelujem na sve relevantne činioce u našoj državi, na Vladu Crne Gore, i na Elektroprivredu Crne Gore, da se uozbilje, i da konačno krenemo u ekološku rekonstrukciju koja je glavno pitanje energetske egzistencije naše države”, poručio je Janjušević. Janjušević je rekao da to koliko će koštati projekat cementare u Pljevljima zavisi od načina na koji će Vlada pristupiti samoj realizaciji i kako je kazao, projekat može da nosi i sama Vlada. On je istakao da je za njih važno da Rudnik uglja Pljevlja bude dio priče, pa kako god Vlada rješavala to pitanje. “Rudnik uglja ima određeni kapital koji može da ponudi da bi bio strateški partner u cijeloj toj priči. Imamo obučene ljude, imamo mehanizaciju, imamo prava na koncesije, imamo energiju koja je potrebna za proizvodnju cementa, i to je naš kapital za tu buduću kompaniju”, zaključio je Janjušević. Izvršni direktor Rudnika uglja Milan Lekić, poručio je da je osnovni cilj novog rukovodstva, koje je preuzelo upravljanje Rudnikom prije nekoliko mjeseci, pošten odnos prema resursima Pljevalja, međutim, kako je rekao, zatečeno stanje u kompaniji nije bilo baš onako sjajno kako je prethodni menadžment to prikazivao. „ÄŒim sam stupio na funkciju izvršnog direktora, formirao sam komisiju od 20 inženjera iz Rudnika uglja i tri projektanta iz Instituta za rudarstvo i metalurgiju iz Bora, da utvrde pravo stanje u površinskom kopu Potrlica. Ležište je raubovano, a raubovanje ležišta je nesavjestan rad, zloupotreba resursa i, u krajnjem, krivično djelo“, istakao je Lekić. On je istakao neblagovremeno izmiještanje naponskog dalekovoda od 35 kilo volti, što je činjenica koja je dodatno opteretila eksploataciju kopa. Lekić je istakao da je mehanizacija raznorodna I da je umnogome bila neispravna. “Nažalost, magacini sa rezervnim dijelovima su bili prazni. Zatekli smo mnogo anomalija, ali ja ću pomenuti nekoliko njih“, rekao je Lekić. On je naveo primjere hidrauličnog bagera marke Hitači koji je trošio oko 25 litara ulja između dva servisa i činjenicu da prethodno rukovodstvo nije iskoristilo garantni rok i zaštitilo kompaniju od nastale štete. „Ono što je simptomatično, za nabavku ovakve mašine, ako se poštuju zakonske procedure, potrebno je pet-šest mjeseci, a naši prethodnici su ovaj bager nabavili za jedan dan“, istakao je Lekić. Lekić je rekao da su sve ove okolnosti uslovile, uz neplanirani produženi remont Termoelektrane, da proizvodnja uglja i otkrivke za prethodnih osam mjeseci nisu na planiranom nivou. Kada su u pitanju investicije, izvršni Lekić je kazao da Rudnik uglja očekuje od resornog ministarstva da će odobriti zahtjev za dobijanje koncesije za geološka istraživanja i eksploataciju uglja u ležištu Mataruge. Lekić je istakao da je nabavljena i mnoga mehanizacija, od koje su najznačajniji damperi Belaz nosivosti 136 tona. Ukupna cijena za dva Belaza je 3,09 miliona EUR sa PDV-om i njihova isplata tek slijedi. (kraj) nij