Podgorica, (MINA) – Napredak koji su države zapadnog Balkana (ZB) ostvarile na putu ka Evropskoj uniji (EU) postignut je pod pritiskom, i više je tehnički nego suštinski, ocijenjeno je na panel diskusiji u Podgorici. Panel „Zašto EU treba da mari za vladavinu prava na Zapadnom Balkanu“ organizovali su Evropski fond za Balkan (EFB), Savjetodavna grupa “Balkan u Evropi” (BiEPAG) i Politikon mreža (PIN). Sa konferencije je poručeno da EU treba da bude dosljedna u slanju svojih poruka državama regiona. Glavni pregovarač Aleksandar Drljević kazao je da države koje su u procesu pristupanja EU treba da budu svjesne da sve što sprovode, naročito u okviru vladavine prava, rade za sebe, i da će od toga najviše koristi imati njihovi građani. On je rekao da je Crna Gora posvećena ispunjavanju privremenih mjerila iz poglavlja 23 i 24. „Očekujemo da privremena mjerila koja smo imali u okviru ova dva poglavlja u narednom periodu prevedemo u završna, što bile konkretne smjernice za nas gdje i kako treba da se fokusiramo“, kazao je Drljević. Kako je naveo, prioritetne aktivnosti u narednom periodu biće jačanje institucija i podizanje njihovog kapaciteta, kako bi ostvarivale bolje rezultate. „Ono što EK traži od Crne Gore i ostalih država koje su u procesu pristupanja, su konkretni rezultati koji mogu da potvrde da bilježimo napredak kada su ova poglavlja u pitanju“, dodao je Drljević. Prema njegovim riječima, fokus u narednom periodu biće na dodatnoj nezavisnosti Javnog servisa, jačanju Agencije za sprječavanje korupcije, borbi protiv trgovine ljudimna, etičkom kodeksu za članove Skupštiner i jačanju smještajnih kapaciteta za Specijalno državno tužilaštvo. „Naravno da je sloboda medija prepoznata kao jedna od ključnih vrijednosti kojima u ovom procesu treba da težimo. Bez slobode govora i rješavanja slučajeva napada na novinare ne možemo očćekivati napredak u narednom periodu“, istakao je Drljević. On je kazao da je Crna Gora uradila mnogo posla, ali da je još dosta toga pred njom. „Vladavina prava je dugotrajan proces, i koliko god ga unaprjeđujete, uvijek postoje segmenti koji mogu biti bolje postavljeni“, dodao je Drljević. Izvršna direktorka Politikon mreže, Jovana Marović, ocijenila je da je sve što su države ZB do sad ostvarile – postignuto pod pritiskom i u okviru politike uslovljavanja EU. „A Crna Gora najviše, u smislu da pregovara već sedam godina sa EU“, dodala je Marović. Ona je kazala da je evidentno da je taj napredak tehnički, a ne suštinski. „Najviše smo postigli na unaprjeđenju zakonodavstva, i taj uspjeh nije mali u odnosu na administraciju koju ima i kolika je Crna Gora“, rekla je Marović. Kako je kazala, to što je zakon usvojen ne znači da je isti za sve, i da su institucije koje ga sprovode nezavisne i nepristrasne. Marović je ocijenila da EU ima jaku transformativnu moć i instrumente za demokratizaciju ZB. „Kako je navela, EU ima čak širi prostor za intervencije na ZB nego u državama članicama, a jedan od instrumenata je da se manjak rezultata i ozbiljna kršenja principa vladavine prava povezuju sa suspenzijom pretpristupne pomoći“. „To je inicijativa Odbora Evropskog parlamenta, i to je možda jedan od načimna da se disciplinuju zemlje ZB, jer su svi balkanski lideri prvenstveno zainteresovani za taj finansijski aspekt integracija“, rekla je Marović. Ona je ocijenila da dosadašnji pristup EU ima brojne manjkavosti i mora biti unaprijeđen. „EU nije dosljedna u porukama koje šalje o perspektivi ZB, kako u svojim izvjeđštajima, tako i u izjavama svojih zvaničnika“, istakla je Marović. Programski menadžer EFB-a, Igor Bandović, kazao je da su, zajedno sa ekspertima BiEPAG uradili studiju koja se bavi vladavinom prava i obuhvata sve zemlje regiona. „Vladavina prava je nešto čemu svi težimo, kako građani, tako i političke partije koje se deklarativno zalažu za to. Svakako, bez vladavine prava ovaj region ne može da izgleda uređeno na način koji bi predstavljjao uspjeh i zemljama ZB, i cijeloj Evropi“, kazao je Bandović. Profesor na Univerzitet u Gracu i koordinator BiEPAGa, Florian Biber, kazao je da su građani EU uglavnom zadovoljni Unijom, ali nijesu za njeno proširenje. On je istakao da ne postoji spremnost zemalja EU da priključe nove članice bez podrške svojih građana. „Neće biti moguće da se Crna Gora, Srbija ili neka druga država ZB pridruži EU bez podrške građana Unije“, naglasio je Biber. Prema njegovim riječima, argument „samoubica“ kojim zemlje ZB poručuju „ako nas ne primite – mi ćemo eksplodirati“, jako je lo0š. „To samo stavlja fokus na probleme u regionu. Građani EU će reći – bolje da oni eksplodiraju van Unije, nego unutar nje“, dodao je Biber. On je istakao da je vladavina prava glavni argument i garant da te države ne bi poremetile stabilnost EU. „Već deset godina EU priča o vladavini prava, ali građani očigledno nijesu zadovoljni sa stanjem vladavine prava u regionu“, kazao je Biber. Kako je naveo, desetine hiljada demonstrira na ulicama Beograda, Podgorice, Tirane – jer nijesu zadovoljni stanjem u oblasti vladavine prava, a tako je bilo i u Makedoniji prije tri godine. „To nijesu politički protesti, nego protesti za vladavinu prava“, istakao je Biber. To nezadovoljstvo se, rekao je on, pokazuje i kroz emigracije ljudi iz regiona posljednjih godina. Oni, smatra Biber, ne odlaze samo zbog bolje plate u Njemačkoj ili Austriji, nego zbog toga što žele da žive u državi u kojoj sistem funkcioniše i u kojoj mogu ostvariti svoja prava. „Naša studija je pokušaj da se taj problem shvati ozbiljno, da vladavina prava nije samo prazna riječ koja se upotrebljava u komunikaciji između EU i Vlada regiona“, dodao je Biber. Prema njegovim riječima, sadašnji pristup EU nije dovoljan da pomogne društvima ZB da se transformišu, i da vladavina prava funkcioniše kako treba. Stručna saradnica na Evropskom institutu pri Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka, Tena Prelec, kazala je da masovne migracije nijesu samo ekonomske prirode. Kako je kazala, zapanjujuće je nepovjerenje građana ZB u izborni proces. „Nedavno istraživanje u Bosni i hercegovini pokazalo je da samo 11 odsto građana vjeruje u izborni proces. To je ključan razlog zašto se ljudi ne uključuju u proces demojratije“, dodala je Prelec. Ona je rekla da je anketa, koju su sproveli u svih šest zemalja ZB, pokazala da postoji pet glavnih problema u izbornom procesu. To su, kako je navela, iskorišćavanje javnih resursa, kadriranje izbornih komisija, mediji, odnosno njihova naklonjenost vladajućoj partiji, zatim birački spiskovi i izborna krađa. Predavač i viši saradnik Centra za studije Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu, Marko Kmezić, kazao je da je zajednički imenitelj problema praksa koja je zasnovana na informalnojh vladavini, na klijentelizmu između političkih elita i birača. „To su elementi koji podrivaju vladavinu prava i čine nedostižnim momenat prelaska iz tranzicione ka liberalnoj demokratiji“, smatra Kmezić. On je istakao da treba govoriti o kompletnoj promjeni poretka stvari. Kmezić je kazao da je jedan od načina da se dođe do promjena to da EU pomogne jačanje finansijskih kapaciteta civilnog društa, koje bi izvršilo pritisak na političke elite. (kraj) gop/isf