Podgorica, (MINA) – Crna Gora je, od sticanja nezavisnosti, napravila znaèajan progres u ispunjavanju meðunarodnih standarda zaštite ljudskih prava, ocijenio je državni sekretar za politièka pitanja Vladimir Raduloviæ u razgovoru sa predstavnicima Radne grupe UN za prinudne i nedobrovoljne nestanke. Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, Fokus aktivnosti Radne grupe, koja boravi u Crnoj Gori u okviru posjete regionu, je na pronalaženju i sankcionisanju poèinilaca, obezbjeðivanju reparacija porodicama nestalih i afirmisanju koncepta “kulture sjeæanja” na nestale osobe. Raduloviæ je kazao da oèekuje da æe Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora uskoro potpisati deklaraciju o ulozi države u rješavanju pitanja osoba nestalih usljed oružanog sukoba i zloupotreba ljudskih principa, èiji je cilj rješavanje preostalih sluèajeva nestalih osoba. On je podsjetio da je Crna Gora jedina od republika bivše Jugoslavije koja je uspjela da se saèuva, skoro u potpunosti, od ratnih dejstava na svojoj teritoriji, njegujuæi multinacionalni i multikonfesionalni karakter. „A u nekoliko sluèajeva prinudnih nestanaka, koji su direktno ili indirektno povezani s Crnom Gorom, sproveden je opsežan istražni postupak, koji su u jednom broju sluèajeva završeni pravosnažnim presudama“m naveo je Raduloviæ. Prema njegovim rijeèima, Crna Gora je, do sada, jedina država sa prostora bivše Jugoslavije koja je donijela odluku da èlanovima porodica nestalih isplati odgovarajuæe finansijske reparacije, i te odluke sprovela u djelo. „Raduloviæ je posebno naglasio da smo u Crnoj Gori veoma svjesni da je rijeè o moralnoj obavezi države i da je takoðe jasno da ne postoji odgovarajuæa finansijska kompenzacija za ljudske živote“, kaže se u saopštenju. Predsjedavajuæi Radne grupe Arijel Dulitski ocijenio je da, bez obzira na izolovane sluèajeve prinudnih nestanaka, Crna Gora može, s obzirom na njen multikonfesionalan karakter, kao i poziciju u regionu, igrati ulogu inicijatora u sprovoðenju pomenute deklaracije. On je, kako se navodi u saopštenju, pohvalio transparentan i otvoren stav crnogorskih zvaniènika prema tom pitanju. Sa predstavnicima Radne grupe razgovarao je i ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanoviæ koji ih je, kako je saopšteno iz Ministarstva, upoznao sa privrženošæu Crne Gore implementaciji ljudskih i manjinskih prava i sloboda. On je podsjetio da je tokom ratnih dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije, Crna Gora uspjela da saèuva mir na svom prostoru. „Bez ratnih sukoba na svojoj teritoriji Crna Gora je bezuslovnu podršku pružila svim izbjeglim licima koja su zatražila utoèište u okviru njenih granica, bez obzira na vjeru i nacionalnu pripadnost“, naglasio je Numanoviæ. On je upoznao sagovornike i sa sistemskim odgovorom Vlade da se stvore pretpostavke za povratak raseljenih u Bukovicu. „Ministarstvo se obavezalo da dostavi Akcione planove za Poglavlja 23 i 24 koja istièu naše obaveze u cilju zaštite ljudskih i manjinskih prava, kao i strategije manjinske politike i za poboljšanje položaja Roma i Egipæana 2012-2016“, kaže se u saopštenju tog resora. (kraj) gop