Budva, (MINA) – Napredak zemalja zapadnog Balkana na putu prema Evropskoj uniji (EU) zavisi od postupka tranzicione pravde, poèev od toga kako æe se riješiti problemi ratnih zloèina, ocijenjeno je na Regionalnom forumu u Beèiæima. Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapiæ je rekao da je Crna Gora pokazala da se institucionalno i ustavno odnosi prema problemu ratnih zlièina. „Svi treba da razvijamo antiratnu, ideologiju ultietnièkog društva, tolerancije i traženja zajedništva, a ne podjela“, kazao je Krivokapiæ. Prema njegovim rijeèima, multietnièka društva su i dalje najveæi izazov i za EU i naš prostor. „To je pitanje koje nikada neæe biti do kraja zatvoreno, jer je ugraðeno u naše predrasude, obrazovanje, pogrešne istorije i pogrešno shvatanje buduænosti“, kazao je Krivokapiæ. On je naglasio da postoji upornost i vjera da se to može promijeniti, sa vjerom ideje u multietnièko društvo, kao najboljeg izraza bogatstva ljudskog življenja i trajanja. Direktor Odjeljenja za zemlje zapadnog Balkana Pjer Mirel je kazao da zemlje bivše Jugoslavije moraju prevaziæi sve što se desilo u prošlosti, pa i uzroke ratova, kako bi zauzele svoje mjesto u Evropi i uspješno se ukljuèile u evropski projekat. „Zaokruživanje problema sa ratnim zloèinima je dio tog procesa i pokazatelj sposobnosti zemlje i društva, da iskaže spremnost, tako što æe procesuirati zloèine i otvoreno se pozabaviti sa nasljeðem iz prošlosti“, kazao je on. Mirel istièe da nije rijeè o kriminalu i zloèinima, veæ se treba potruditi da generacije znaju o svemu tome, da uèe u udžbenicima istorije u èitavom regionu. „Èinjenica da smo došli dovde, u procesu tranzicione pravde, pokazatelj je i dokaz hrabrosti ljudi ovog regiona, koji su toliko prepatili, ali koji su pronašli unutrašnju snagu, da svjedoèe o zloèinima koji su se dogodili“. „Ovo je pohvala i žrtvama, ali i brojnim tužiocima, sudijama i organizacijama koje su ponekad morale da prežive i prijetnje smræu, i druge vrste zastrašivanja, kako bi se obezbijedilo ponovno poštovanje vjere, nacionalne i etnièke pripadnosti“, kazao je Mirel. On je upozorio da se proces tranzicione pravde u regionu bori sa velikim preprekama i poteškoæama, jer je bilo i onih koji su željeli da sprijeèe taj proces. „Dio tog procesa, vezan je i za saradnju sa Meðunarodnim tribunalom u Hagu, posebno za lica koja su osumnjièena za ratne zloèine. Obaveza je da se svi osumnjièeni za ratne zloèine, moraju izvesti pred sud“, kazao je Mirel. Prema njegovim procesima, ti procesi moraju se ubrzati na regionalnom nivou. "Mi æemo to pomoæi". Ambasador Holandije Ron van Dertel je rekao da bavljenje prošlošæu nije samo pitanje buduæe vizije, veæ i prihvatanja podijeljene odgovornosti. „Pojedinci i društva u globalu moraju biti spremni da sagledaju èinjenice bliske prošlosti, svoju ulogu u tome i kako možemo ulagati u našu zajednièku buduænost“, kazao je on. Prema njegovoj ocjeni, odgovornost za bavljenje prošlošæu je prije svega na politièkom voðstvu i na „ustanovama koje su angažovane“. „Za mene to nije odgovornost za prošle dogaðaje i politike prethodnih vlada, veæ o tome kako se prošlošæu bavimo danas. Zemlje regiona, prije nego što se mogu suoèiti sa buduænošæu moraju uhvatiti u koštac sa prošlošæu“, rekao je Dertel. On je naglasio da je za proces pomirenja preduslov poštovanje meðunarodne pravde. „Treba da imamo pravosuðe koje je funkcionalno na meðunarodnom i nacionalnom nivou“. Forum organizuju Centar za graðansko obrazovanje i Akcija za ljudska prava iz Crne Gore u ime Koalicije preko 300 nevladinih organizacija i pojedinaca iz regiona, koji na skupu nastavljaju konsultacije o osnivanju Regionalne komisije za utvrðivanje èinjenica o ratnim zloèinima i drugim teškim povredama ljudskih prava (REKOM) na teritoriji bivše SFRJ. Na Forumu uèestvuje više od 350 uèesnika iz svih država sa teritorije bivše SFRJ, pojedinaca i predstavnika nevladinih organizacija, udruženja žrtava i porodica žrtava, kao i tužioci, sudije, umjetnici i predstavnici mladih. (kraj) rap/isf