Podgorica, (MINA) – Demokratizacija vaspitno-obrazovnog procesa i vaspitavanje uèenika za život i rad u demokratskom društvu ne sprovodi se zabranjivanjem prakse koja je u školama odavno prisutna i èije je ekstremne sluèajeve bilo moguæe rješavati drugaèije, saopšteno je iz Zavoda za školstvo. U reagovanju upuæenom ministaru prosvjete i nauke Sretenu Škuletiæu, povodom Naredbe o zabrani utvrðivanja participacije troškova obrazovanja uèenika, direktor Zavoda Dragan Bogojeviæ navodi da su u toj instituciji neprijatno iznenaðeni naèinom komuniciranja sa obrazovnim ustanovama. „Slažemo se sa vašim nastojanjem da se roditelji rasterete razlièitih novèanih obaveza koje dodatno optereæuju njihov porodièni budžet, ali neophodno je i pružiti im moguænost da, ukoliko žele, participiraju u onim aktivnostima za koje smatraju da su njihovoj djeci neophodne, a jasno da je da ih škola sama ili uz pomoæ Ministarstva, ne može obezbijediti“, kazao je on. Bogojeviæ je podsjetio da su i dosad škole, u saradnji sa roditeljima, nalazile naèine da podrže onu djecu koja nijesu bila u moguænosti da plate odreðene aktivnosti. „Kako se sadržina Naredbe dijelom odnosi i na realizaciju obaveznog dijela programa u devetogodišnjoj osnovnoj školi, smatramo da Ministrastvo prosvjete i nauke nije trebalo da previdi konsultovanje sa savjetnicima i nadzornicima u Zavodu, koji su, prirodom posla, u stalnom i neposrednom kontaktu sa nastavnicima i upravama škola“, kaže se u saopštenju. Bogojeviæ je upitao Škuletiæa koliko je Naredba u skladu sa Opštim dijelom javno važeæeg obrazovnog programa, koji je donesen Rješenjem Ministarstva na osnovu Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, a koji predviða škole u prirodi kao obavezne aktivnosti. „Najsveobuhvatniji proces reforme obrazovanja u Crnoj Gori poèeo je da se primjenjuje od 2004. godine u 20 osnovnih škola. Ove školske godine sve osnovne škole ukljuèene su u reformu, a 2010. godine, oèekuje nas prva eksterna matura u gimnazijama“, podsjetio je on. Bogojeviæ smatra da je više nego ikad potrebno obezbijediti pozitivnu sinergiju i redovnu komunikaciju izmeðu svih aktera obrazovnog procesa, kako bi nedvosmisleno svi bili uvjereni da teže istom cilju- poboljšanju kvaliteta obrazovanja i obezbjeðivanju neophodnih uslova za ostvarivanje tog cilja. „Pitanje je da li Ministarstvo može finansirati školu u prirodi i ostale vannastavne aktivnosti predviðene programima za sve predškolske ustanove, sve osnovne škole, sve imnazije i sve srednje struène škole u Crnoj Gori, posebno ako budžetom za tekuæu godinu to nije predviðeno“, kazao je on. Bogojeviæ je pozvao Škuletiæa da u obrazloženju za sprovoðenje Naredbe omoguæi obrazovnim institucijama da realizuju aktivnosti koje su u funkciji nastavnog plana i programa reformisane škole i zdravog preduzetnièkog duha. (kraj) del