Kotor, (MINA) - Nasipanje obale zemljom i drugim materijalima nanosi nesagledivu i dugotrajnu štetu morskom ekosistemu, ocijenila je doktor Vesna Maèiæ sa kotorskog Instituta za biologiju mora. Ona smatra da Crna Gora treba što prije da dobije svoje prvo zaštiæeno podruèje u moru, posebno zbog sve èešæih primjera nelegalnog odlaganja zemlje i drugih materijala sa gradilišta na obalu. „Svjedoci smo nasipanja obale u Njivicama i plaže u Buljarici, pa se pitam dokle više. Pored toga što je plaža u Buljarici zaštiæena, njeno zaleðe je kao moèvarno podruèje posebno važno stanište za ptice, i kao takvo je uvršteno u Emerald staništa“, kazala je Maèiæ agenciji MINA. Ona je naglasila da se prema Direktivi o staništima Evropske unije (EU), ta lokacija definiše kao posebno važna, i da je kao takvu treba posebno štititi. „To je, izmeðu ostalog, i obaveza Crne Gore na putu ka EU, a osim toga naše prvo zaštiæeno podruèje u moru bi trebalo da bude ispred Petrovca, što ukljuèuje i akvatorij ispred buljarièke plaže“, navela je Maèiæ. Ona smatra da je nasipanje zemlje na plaži ili u njenom neposrednom zaleðu aposlutno neprihvatljivo, i da poèinioci treba da budu kažnjeni. Maèiæ je kazala da je veoma zainteresovana kako æe se dalje odvijati situacija na terenu, kao i u Njivicama naravno, gdje je , kako prenose mediji, nareðeno “vraæanje u prvobitno stanje“. “Posebno me iritira to ‘vraæanje u prvobitno stanje’ jer, i ako se desi da investitori na tim konkretnim lokacijama uklone zemlju i nasuti materijal, nije valjda da neko misli da æe sve biti isto kao prije“, upozorila je ona. Maèiæ tvrdi da je zemlja, koja je sasuta u more u Njivicama, zatrpala sve sesilne organizme koji su tu ranije postojali. „Jasno je da su fizièki uništeni, da ih više nema, da ne postoje. Da bi se lokacija dovela u prvobitno stanje, treba da proðu godine i godine“, kazale je ona. Maèiæ je navela da su za neke ekonomski važne vrste riba, upravo ta priobalna staništa veoma važna za mriješæenje i ishranu mlaði. „Sa jedne strane takva staništa uništavamo, i to ne samo u Njivicama, nego gotovo na cijeloj našoj obali, a sa druge strane se poslije pitamo zašto nema ribe“, rekla je ona. Maèiæ je kazala da se pita kako ribe uopšte više ima, pored svih primjera remeæenja priobalnih staništa, izlivanja otpadnih voda i iliegalnog ribolova. „Ako se za posjeèenu šumu mora zasaditi nova, logièno je da bi to bio prvi korak na dugogodišnjem putu ka vraæanju u prvobitno stanje. Za morska staništa je situacija mnogo komplikovanija, nekada i nemoguæa, pa je zato važno preventivno djelovati i, naravno, strogo kažnjavati one koji ne poštuju zakone“, smatra ona. Maèiæ je ocijenila da je svijest veæine ljudi u Crnoj Gori o važnosti oèuvanja morskog ekosistema “samo na nivou postavljanja novih prostora za suncobrane i ležaljke”. Ona je kazala da se nada da æe Crna Gora uskoro dobiti svoje prvo zaštiæeno podruèje u moru što æe, kako je pojasnila, biti veoma važna veza izmeðu zaštiæenih podruèja u Grèkoj i Albaniji i onih u Hrvatskoj. „Ovo je posebno važno za migratorne vrste, kojima se mora obezbijediti dovoljan broj ‘sigurnih usputnih stanica’ kako bi mogle da završe svoj biološki ciklus i doprinesu stabilnosti ekosistema“, zakljuèila je Maèiæ. (kraj) pen/gop/žug