Podgorica, (MINA) – Crnogorski premijer Milo Ðukanoviæ ocijenio da sa usaglašavanjem Ustava sa Ustavnom poveljom ne treba žuriti prije stvaranja uslova za funkcionisanje republièkog parlamenta u punijem sastavu. “Ne vidim da je donošenje novog ustava ili amandmana na postojeæi, nešto što treba raditi po svaku cijenu. To je pitanje na kojem treba pokušati obezbijediti što je moguæe širi parlamentarni konsenzus”, kazao je Ðukanoviæ u intervjuu agenciji MINA. Prema njegovim rijeèima, oni koji su odgovorni da tumaèe ustavni i pravni sistem Crne Gore morali bi dati sud da li je to moguæe ili ne raditi bez opozicije. “Imamo nadpoloviènu veæinu u parlamentu i time obezbjeðujemo njegovo funkcionisanje. Procijenili smo da nezavisno od pravnog suda, sa usaglašavanjem Ustava ne treba žuriti prije stvaranja uslova za funkcionisanje parlamenta u punijem sastavu”, kazao je Ðukanoviæ. MINA: Zašto je Crna Gora pristala da bude “uvuèena” u rješavanje krize na Kosovu, kada je veæ više od deset godina uspijevala da se tome odupre, i s obzirom na to da su sedam odsto njenih stanovnika Albanci? ÐUKANOVIÆ: Ne razumijem da je Crna Gora uvuèena posebno u rješavanje kosovskog pitanja, mimo onoga što su objektivne okolnosti, dopadale nam se one ili ne. Te okolnosti govore da je Crna Gora u državnoj zajednici sa Srbijom i da je Rezolucija 1244 propisala da je Kosovo sastavni dio Jugoslavije. Tek pošto je Jugoslavija u meðuvremenu nestala, pravni kontinuitet nad tom treæom Saveznom Republikom Jugoslavijom ima unija Srbija i Crna Gora. Ne mislim da je hendikep za našu pomoæ u rješavanju kosovskog pitanja okolnost što imamo oko sedam, možda èak i nešto više Albanaca u strukturi stanovništva. Uvijek smo to isticali kao naš kvalitet. Smatram da bi uspjeh u rješavanju manjinskih pitanja u Crnoj Gori i integraciji albanske manjine u crnogorski društveni i politièki život trebao biti pozitivan primjer za rješavanje kosovskog problema i drugih manjinskih pitanja u regionu. Zato smo ponudili takvu svoju pomoæ, uvijek potencirajuæi da se kosovsko pitanje mora rješavati prije svega u trouglu Beograd, Priština, meðunarodna zajednica. Crna Gora kao sastavni dio unije u ovom periodu takoðe može pomoæi, ukoliko to neko smatra potrebnim. Ne možemo supstituisati ono što je formula rješavanja tog pitanja, a to je dijalog izmeðu Beograda i Prištine. MINA: Da li æe Crna Gora prihvatiti da Podgorica bude eventualni domaæin dijaloga Beograda i Prištine? ÐUKANOVIÆ: Takvu ponudu ni od koga još nijesmo dobili. Naprotiv, èini mi se da je na jednu, i to nezvaniènu ponudu od nekog državnog organa Crne Gore, jedan od visokih zvaniènika Unije, u ime Srbije odreagovao na naèin koji govori da oni ne gledaju blagonaklono na takvu ideju. Zbog toga se ne ljutim. Crna Gora ne traži svoje mjesto u tom procesu. Taj proces može itekako da se obavi i bez nas. Bili bi veoma zadovoljni da on bude uspješno završen i bez nas. O eventualnoj ponudi da se takav pregovaraèki proces zapoène ili održi u Crnoj Gori izjasniæemo se tek ako ponuda uslijedi. MINA: Ponovili ste u vezi sa aferom seks trafiking da imate dokaze i da znate sigurno da je ona ispolitizovana. Koji su to dokazi koji potvrðuju Vaše navode i odakle su? ÐUKANOVIÆ: Sticajem okolnosti, a protivno svojoj politièkoj praksi, morao sam se detaljnije upoznati sa ovim predmetom zbog naglašenog interesovanja meðunarodnih organizacija. To što je bilo dostupno kod mene je stvorilo vrlo osnovanu sumnju da je u èitavom predmetu nesporan dio nadogradnja i konstrukcija. Pri tome, trudim se uvijek da se vrlo precizno izražavam, što ne znaèi da ja izvodim zakljuèak da tu nije bilo nikakvog osnova. O tome jedino mogu arbitrirati pravosudni organi, istražni sudija, tužilac i eventualno sud u svom domenu rada. Ono što sam vidio i iza èega stojim, jeste definitivno vrlo osnovana sumnja da je najmanje dio èitave te prièe iskonstruisan i upotrijebljen u politièke svrhe. MINA: Kako komentarišete izjavu predsjednika SCG Svetozara Maroviæa da æe organi državne zajednice zvanièno pokazati interes za navode iz Italije koji Vas optužuju da ste uèestvovali u duvanskoj aferi? ÐUKANOVIÆ: To tumaèim kao odgovoran gest predsjednika državne zajednice, koja je meðunarodno pravni subjekt i na osnovu toga ima i formalno partnerski odnos sa Italijom. Maroviæ i ja smo se oko tog pitanja konsultovali i on je predložio i da sa nivoa državne zajednice, dakle zadovoljavajuæi i formalne uslove, pokaže interesovanje da se dobiju relevantne, zvaniène informacije državnih organa Italije. Apsolutno sam se saglasio sa takvom idejom, jer mislim da je konaèno trenutak da, nakon više medijskih bombi na ovu temu, zvaniènim putem saznamo o èemu se radi. MINA: Imate li informaciju kada æe Maroviæ to da uradi? ÐUKANOVIÆ: Izvjesno je da je Maroviæ to pripremio, a da li je i procesuirao, nijesam siguran, jer se nijesam pretjerano zanimao oko same realizacije te ideje. (kraj) kmh/isf