Podgorica, (MINA) – Podaci o padu prirodnog priraštaja u Crnoj Gori ne iznenaðuju i logièan su slijed stvari zbog više razloga, ali prije svega što se država ne trudi da pruži bilo kakvu vrstu stimulansa roditeljima, smatraju u udruženju Roditelji. U Crnoj Gori prošle godine roðeno je 6.713 beba, dok je umrla 5.871 osoba, što predstavlja pozitivan prirodni priraštaj od 842, koji je najniži od 1950. godine, pokazali su preliminarni podaci Zavoda za statistiku Crne Gore -MONSTAT. Negativan prirodni priraštaj zabilježen je u èak 13 opština. Izvršni direktor udruženja Roditelji, Kristina Mihailoviæ, kazala je da stimulansi koje država treba da pruži roditeljima nijesu samo finansijski, veæ da postoji niz organizaciono-funkcionalnih uslova koji bi roditeljima pomogli na više naèina. “A oni u Crnoj Gori ili ne postoje ili su loše zamišljeni i realizovani. Èinjenica je i da su finansije nešto što ima kljuènu ulogu u planiranju porodice, a svi znamo da ekonomska situacija u našoj zemlji nije na zavidnom nivou i za veæinu graðana nije bila èak ni za vrijeme „ekonomskog buma”, kazala je ona. Mihailoviæ upozorava da sve manje ljudi ima vremena za porodicu, odnosno da sve više vremena posveæuju poslu jer moraju da obezbijede egzistenciju. “Naèin života je promijenjen, a promijenjena su i shvatanja o braku i porodici. Uloga majke je promijenjena i veliki broj žena radi (što je i ispravno), ali je takoðe vjerovatano nešto što utièe na odluku o novom èlan porodice. Uz to, znamo da majke nijesu baš „omiljena“ kategorija radne snage u našem društvu”, kazala je ona. Mihailoviæ navodi da zbog toga žene ne žele da rizikuju i ostanu bez posla, i na taj naèin ugroze porodièni budžet.” I onda ne treba da èudi to sve više ljudi vjeruje da karijera iskljuèuje roditeljstvo, ili obratno”. Prema njenim rijeèima, dovoljno govori podatak da se nadležne institucije ne mogu „dogovoriti“ u èijoj je nadležnost oblast koja se odnosi na natalitet. “Crna Gora je država sa bezbroj akcionih planova i strategija, koje se uglavnom ni ne primjenuju ali se opet neko i na taj naèin bavio pojedinim oblastima. Natalitet èak nema ni to. A ima li koja zemlja u svijetu pronatalitetske politike ne moramo previše da istražujemo jer primjere možemo naæi u region”, rekla je Mihailoviæ. Ona smatra da državu oèigledno ne brinu podaci o padu nataliteta jer, kako je dodala, da je drugaèije, poèeli bi time da se bave. “Nekoliko puta smo tražili od Vlade da nam kažu da li planiraju neke korake, šta misle o stopi nataliteta, ali nijesmo dobili validan odgovor”, kazala je Mihailoviæ. Prema njenim rijeèima, potpuno je normalno da natalitet na sjeveru opada jer je to najnerazvijeniji dio Crne Gore i iz kog se graðani uglavnom sele u Podgoricu, navodeæi da je i to naèin rješavanja problema. “Razvoj sjevera nije samo ekonomsko, samo politièko, samo kulturalno, samo demografsko pitanje nego sve to zajedno. Postoje mnogobrojne podsticajne mjere koje se mogu primjeniti, od klasiènih finansijskih za svako roðeno dijete, preko posebnih stambenih i politika zapošljavanja, bolje organizacije sistema vrtiæa i škola (da bi roditelji mogli da rade) do podsticaja za djecu u osnovnim i srednjim školama”, pojasnila je Mihailoviæ. Ona je kazala da æe udružæenje Roditelji nastaviti da se bavi pronatalitetskom politikom i direktno i indirektno. “Indirektno to veæ sada radimo, realizacijom projekata ili inicijativa koje utièu na bolji status roditelja u crnogorskom društvu i zaštitu njihovih prava”, zakljuèila je Mihailoviæ. Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja agenciji MINA su kazali da u tom resoru nema osobe koja se bavi pitanjima nataliteta i koja bi nam mogla biti sagovornik na ovu temu. Iz Ministarstva zdravlja kazali su da je tema nataliteta multidisciplinarna i da taj Vladin rsor,„ „kao i ni jedno drugo ministarstvo koje se bavi poslovima vezanim za zdravlje stanovništva u svijetu, nema strategiju za poveæanje nataliteta“. Portparol Ministarstva Tijana Kavariæ kazala je da su zakoni o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju apsolutno prepoznali i dali ogorman znaèaj majci i djetetu. „To su kategorije koje spadaju pod takozvani obavezni vid zdravstvene zaštite, sa najširim moguæim dijapazonom zdravstvenih usluga koje plaæa država. Ovim smo se, ne samo uklopili u svjetski trend, veæ je to sasvim sigurno naèin na koji Ministarstvo zdravlja daje doprinos i znaèajan podsticaj ukupnoj populacionoj politici države“, kazala je ona agenciji MINA. Kavariæ je dodala da su u tom cilju, a shodno standardima EU, u brojnim crnogorskim domovima zdravlja otvoreni centri za prevenciju u okviru kojih funkcionišu savjetovališta koja se bave upravo tom tematikom. Kao doprinose ukupnoj podsticajnoj populacionoj politici džave ona je navela- podršku porodicama koje se suoèavaju sa izazovima humane reprodukcije, jer Vlada finansira tri pokušaja vantjelesnog zaèeæa, moderne zakone o uslovima i postupku za prekid trudnoæe io lijeèenju neplodnosti, kao i osavremenjavanje Instituta za bolesti djece u Klinièkom centru. „Meðutim, svi moramo razumijeti da podsticajna populaciona politika ne može nikako biti u nadležnosti samo jednog ministarstva, veæ se toj problematici mora pristupiti multisektoralno“, poruèila je Kavariæ. Prema njenim rijeèima, Svjetska zdravstvena organizacija je u svojim ciljevima Zdravlje za sve planirala, da u državama kao što je Crna Gora, stopa mortaliteta odojèadi iznosi ispod deset umrlih na hiljadu živoroðene djece. “Prema podacima Instituta za javno zdravlje, stopa smrtnosti odojèadi, koja predstavlja veoma znaèajan pokazatelj zdravstvenog stanja stanovništva, kao i indikator cjelokupnog socijalno-ekonomskog, obrazovnog, kulturnog i drugog razvoja društva, u Crnoj Gori znaèajno se smanjila”, zakljuèila je ona. (kraj) mib/anm