Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora, ako ne riješi problem piraterije, neæe moæi da pristupi Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, smatra osnivaè Antipiratskog udruženja Crne Gore Vero Begoviæ. On je ocijenio da je za borbu protiv piraterije neophodna sinhronizovana akcija crnogorskih sudova i policije, ali i svijest države koja treba da shvati da je njen interes da štiti neprocjenjivo u kulturi i umjetnosti. Prema njegovim rijeèima, razlog zbog kojeg se piratske kopije dobro prodaju tako dobro jeste ekonomske prirode. »Ako na ulici može da se kupi DVD za jedan EUR, zašto onda iæi u bioskop koji košta duplo skuplje. Meðutim, tako æe mladi ljudi biti osuðeni da dovijeka sa tatom i mamom sjede kuæi i gledaju na film piratskom DVD i igraju uz piratski muzièki disk«, kazao je Begoviæ. Neæe, kako je dodao, biti koncerata, bioskopa, mladi neæe ni imati gdje da izaðu, veæ æe da se zabiju kuæi i gledaju »piratsko ðubre«. »Nije samo problem u piratskim CD-ovima, DVD-jevima. Ono što ugrožava filmsku umjetnost i diskografiju su i kablovske televizije i lokalne stanice koje neovlašceno emituju filmove«, ocijenio je Begoviæ. On upozorava da je, zbog svega toga, država opljaèkana kao krajni korisnik svega. Problem piraterije je, kako je kazao, u svijetu veoma ozbiljno pitanje. U 2004. godini nivo piraterizovanog softvera u Evropi, na Srednjem istoku i u Africi bio je 39 odsto, a šteta koja je nanijeta vlasnicima autorskih prava iznosila je tri milijarde USD. »Problem piraterije u našoj zemlji nije samo interni problem. U februaru 2003. godine, IIPA /International intellectual Property Alliance / predložila je da se Srbija i Crna Gora stavi na specijalnu listu za posmatranje /Watch list 301/ i zaprijeæeno je ekonomskim sankcijama zbog tolerisanja tog problema«, podsjetio je Begoviæ. Meðutim, kako je dodao, zahvaljujuæi koracima koji su potom preduzeti u suzbijanju piraterije, meðu kojima je i formiranje komisije za borbu protiv te pojave, lista 301 je za dlaku izbjegnuta. Krajem 2004. godine u Skupštini bivše zajednice Srbije i Crne Gore usvojen su zakoni o žigovima, o zaštiti dizajna i topografije integrisanih kola. Njihovim usvajanjem postignuta je usaglašenost sa odredbama Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (TRIPS). Bivša zajednica Srbija i Crna Gora je i potpisnica brojnih meðunarodnih konvencija koje se odnose na autorska prava, od kojih neke datiraju iz vremena stare Jugoslavije, a poslednja od njih je potpisana u aprilu ove godine. Srbija je pristupila i konvenciji Savjeta Evrope o sajber-kriminalu. Ta konvencija, kako je rekao Begoviæ, nalaže odreðene obaveze, pa tako mora doæi do usklaðivanja propisa sa konvencijom. (kraj) bvm/kmh