Podgorica, (MINA) - U Crnoj Gori ima šest nelegalnih zooloških vrtova, u kojima se nalazi više od 20 ugroženih vrsta i 200 pojedinačnih primjeraka, a nedostatak prihvatilišta i nedovoljno precizna ovlašćenja nadležnih potrebno je što prije riješiti u sklopu Zakona o zaštiti prirode. To je saopšteno na okruglom stolu „Krijumčarenje i nelegalno držanje divljih životinja– izazovi i trenutno stanje u Crnoj Gori, moguća rješenja problema, primjeri prakse iz regiona i Evropske unije (EU)“, koji je organizovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP). Predstavnica Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Tamara Brajović, podsjetila je da je oformljena Radna grupa koja je pokrenula izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode u cilju unapređenja tog akta. „Jedna od glavnih tačaka na kojima moramo raditi su članovi koji definišu nelegalno držanje životinja i propisivanje adekvatnih uslova. Kroz jako intezivan rad članova radne grupe, shvatili smo da sistemski ne umijemo adekvatno da riješimo problem“, navela je Brajović. Programska direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica, Ksenija Medenica, rekla je da je nezakonita trgovina divljim živtinjama jedna od naunosnijih kriminalnih aktivnosti, navodeći da prema podacima EUROPOL-a godišnje generiše oko 4,4 milijarde EUR na svjetskom nivou. „Krijumčarenje divljih vrsta ima katastrofalne posljedice po biodiverzitet i mnoge vrste dovodi do ivice izumiranja. Sasvim je dovoljno razloga da se ovom problematikom svi pozabavimo“, kazala je Medenica, prenosi PR Centar. Prema riječima Medenice, činjenica je da u protekle dvije godine nije evidentiran nijedan slučaj nelegalnog uvoza, dok sa druge strane, kako je rekla, praksa pokazuje da vrste sa CITES liste prolaze granice ispod radara. „U proteklim mjesecima imali smo nekoliko zvučnijih slučajeva – slučajeve sa lavom, kengurom, afričkim kornjačama. To što smo kasno saznali za njih pokazuje da je potrebno raditi na više frontova”, dodala je ona. Medenica je kazala da je prvenstveno potrebno raditi na boljoj međusektorskoj saradnji, jačanju kapaciteta unutar institucija, ali i, kada je u pitanju edukacija javnosti, potrebno je raditi da svi shvate koliko je oziljan taj problem i koje su posljedice po prirodu. Podaci od posljednjih deset godina, kako je navela, pokazuju da se najviše krijumčare ptice, gmizavci i biljke. Prema riječima Medenice, od 2010. bilo je slučajeva krijumčarenja prepariranih krivolovljenih ptica, a na meti su bile jarebice, kamenjarke i šumske šljuke. „Krijumčarenje ptica gotovo redovno ide uz krivolov i trovanje životnja, pa se rješavanje ovih problema mora posmatrati kao cjelina i mora se djelovati u tom pravcu“, navela je Medenica. Predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine, Vladimir Pavićević, podsjetio je da su 2019. godine javnim pozivom pokušali da registruju određeni broj nelegalnih držalaca, navodeći da se oko pedesetak držalaca prijavilo, ali da svi nijesu dobili dozvolu za rad. „Na teritoriji Crne Gore ima šest nelegalnih zooloških vrtova, koji su sa preko 20 ugroženih vrsta i 200 pojedinačnih primjeraka u privatnim rukama, među kojima su kako autohtone vrste Crne Gore ali i tropske vrste koje se nalaze na CITES listi“, naveo je Pavićević. Prema njegovim riječima, pretpostavlja se da postoji veliki broj nelegalnih držalaca i pojedinačnih primjeraka, od kojih su se pojedini prijavili Agenciji u želji da dobiju dozvolu, dok je određni broj ostao neprijavljen iz razloga neobavještenosti ili straha da će im životinje biti oduzete. Govoreći o izazovima koje je Agencija prepoznala, Pavićević je istakao da su tu nedostatak objekata za držanje životinja kao i medicinski tretman povrijeđenih ili zaplijenjenih autohtonih biljnih vrsta sa CITES liste. „Takođe, probleme predstavljaju i nedovoljna angažovanost državnih institucija i društva u cjelini u smislu davanja na značaju borbi protiv nelegalnog držanja divljih vrsta i nedostatak kadra u relevatnim institucijama koji bi se bavio ovom problematikom“, naveo je Pavićević. Predstavnica Uprave za inspekcijske poslove - Odsjek za ekološku inspekciju, Vesna Zarubica, istakla je da ta inspekcija ne može oduzeti životinje po sadašnjem Zakonu. Ona je kazala da je ranije, po prethodnom Zakonu bilo je moguće da pravosudni organi oduzimaju životinje. „To je bilo propisano kao zaštitna mjera i mogli smo da pokrenemo zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka da predložimo sudu da se životinja oduzme. Mora postojati infrastruktura i mora se znati koje su procedure za oduzimanje životinja. Takođe, potrebno je propisati precizne odrebe zakona“, smatra Zarubica. Potpredsjednik Opštine Berane, Darko Stojanović, podsjetio je da je jedna od obaveza Crne Gore na putu ka EU sprovođenje CITES Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka i osnivanje Centra za prihvat životinja sa CITES liste. „Kako u Crnoj Gori ne postoji takvo prihvatilište, mi planiramo da ga izgradimo u Beranama, zajedno sa zoološkim vrtom“, rekao je on. Stojanović je pojasnio da je Centar za smještaj životinja mjesto predviđeno za trenutno držanje i brigu o bolesnim ili povrijeđenim životinjama, napuštenim mladim životinjama koje nijesu u stanju da opstanu u divljini, kao i životinjama koje su konfiskovane usljed nelegalnog držanja u zarobljeništvu, nelegalne trgovine, uvoza, izvoza ili drugih razloga utvrđenim zakonom. “Na osnovu registra Ministarstva održivog razvoja i turizma, utvrđeno je da je najviše životinja koje su u zatočeništvu u Beranama. Stoga je logično da i sam Centar bude u Beranama, kao i ZOO vrt za životinje u zatočeništvu, koje nijesu na CITES listi, a ne može im se obezbijediti bezbjedan povratak u prirodu“, kazao je Stojanović. (kraj) tam/tir