Podgorica, (MINA) - U Crnoj Gori postoji zakonski okvir za postizanje rodne ravnopravnosti, ali praksa pokazuje da su žrtve nasilja najveæim dijelom žene, kao i da su one manje zastupljenje na mjestima odluèivanja, zakljuèeno je danas na sjednici skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost. Savjetnik u Odjeljenju za rodnu ravnopravnost pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Irena Boškoviæ kazala je da u Crnoj Gori postoji snažan pravni osnov za uvoðenje rodne ravnopravnosti, poèev od Ustava preko zakona o rodnoj ravnopravnosti. Ona je predstavila prvi inicijalni Izvještaj o primjeni Konvencije o eleminaciji svih oblika diskriminacije žena Ujedinjenih nacija (UN), koji sadrži i mjere koje su se sprovodile od 2006. do 2009. godine. Kako je objašnjeno, u prikupljanju podataka za Izvještaj korišæeni su zvanièni statistièki podaci i iz istraživanja iz proteklog perioda, a naglašen je znaèaj i važnost institucionalnih mehanizama, prvenstveno Odbora i Odjeljenja za rodnu ravnopravnost. »I dalje se njeguju tradicionalne podjele poslova i obaveza u kuæi izmeðu polova, što kasnije prouzrokuje da taj neravnopravni položaj izmeðu muškaraca i žena u porodiènoj zajednici rezultira njihovon neravnopravnom položaju u javnom životu«, ukazala je Bokoviæ. Ona je kazala da se u Izvještaju navodi da žene èine više od 80 odsto žrtava nasilja u porodici. »I to je odraz neravnopravnosti izmeðu muškaraca i žena i njihvoe nemoæi u odnosu na muškarce«. Prema rijeèima Boškoviæ, žene su malo zastupljene na mjestima odluèivanja, na nacionalnom i lokalnom nivou, navodeæi da ih u skupštinama ima oko deset odsto. »Primjetno je veæe uèešæe žena na pravosudnim funkcijama, ali u politièkim partijama treba raditi na poveæanju uèešæa žena što æe rezultirati njihovim uèešæem na mjestima odluèivanja«, poruèila je Boškoviæ. Kako je kazala, i u osnovnom i u srednjem obrazovanju je ravnopravno uèešæe oba pola, èak na fakulteima primjetno da djevojke u veæem broju završavaju fakultete, njih oko 60 odsto. »Meðutim, kod magistara i doktora taj broj se smanjuje«, rekla je Boškoviæ. Ona je navela da su 2007. godine, svi doktori nauka bile žena, dok je 2008. godine žena sa zvanjem doktora bilo 21 odsto. »Na mjestima direktorica škola ih ima malo, u osnovnim je to 16, a u srednjim 11 odsto«, kazala je ona. Boškoviæ je naglasila da je 45 odsto žena u ukupnom broju nezaposlenih, dodajuæi da ti podaci pokazuju da se taj procenat smanjuje. »Ali i da su žene spremnije da se obuèavaju i prihvate ponuðene poslove«, rekla je Boškoviæ. Ona je poruèila da treba i dalje raditi na ekonomskom osnaživanju žena. »Što se tièe zdravstvene zaštite, ni žene ni muškarci ne vode dovoljno raèuna o svom zdravlju«, navela je Boškoviæ. U Izvještaju se navodi da istraživanja pokazuju da žene rjeðe posjeduju nepokretnosti od muškaraca, što im, kako je ocijenila Boškoviæ, kasnije onemoguæava da dobiju kredit i osnuju biznis. »Èlanovi porodice imaju jednaka prava i dužnosti, a podaci pokazuju da se nakon razvoda djeca u najveæoj mjeri dodjeljuju majci, što predstavlja neravnopravan položaj u odnosu na muškarce«, ukazala je Boškoviæ. Ona je rekla da je nevladin (NVO) sektor dao konkretne predloge šta da se unese u Izvještaj. »Mi smo u skladu sa preporukama unijeli izjmjene«, reka je Boškoviæ. Dušanka Džakula iz Pokreta za promjene ukazala je da se žene èesto odrièu imovine u korist muških èlanova porodice. »Mislim da je došlo vrijeme da se postepeno prihvataju imovine«, kazala je ona. Ona je poruèila da je na ženama da se prihvate prava koje im zakonodavstvo nudi Predstavnik Socijaldemokratske partije Hidajeta Bajramspahiæ ocijenila je da je zakonska regulativa usklaðena sa meðunarodnim standardima. Ona je kazala da je neophodno podizati svijest, ne samo žena, veæ i muškaraca. »To je jedini naèin da se iskoriste pozitivna zakonska regulativa i da se postignu odreðeni rezultati. Jer ako žena nije upoznata sa pravima koja postoje i ne koristi ih, i ne bori se za njih, onda i dalje neæemo imati rezultate, iako psotoji zakonska regulativa«, rekla je Bajramspahiæ. Predsjednik Odbora Nada Drobnjak kazala je, nakon sjednice, da æe Izvještaj biti razmatran pred Komitetom UN nakon èega æe Crna Gora dobiti preporuke šta mora èiniti da bi se unaprijedio nivo ženskih ljudskih prava. »Važno je da se podsjetimo da 8. mart nije dan majki ili zaljubljenih, veæ dan kada moramo da obilježimo uspjeh borbe onih žena koje su se borile za ostvarivanje ženbskih i ljudskih prava u sferi privatnosti, ekonomije, politike, kompletnog javnog života«, rekla je Drobnjak. Praksa, kako je kazala, uprkos zakonima, pokazuje da postoje stereoptipi, i da društvo nažalost, ima još patrijarhalni model ponašanja. »Ove godine se obilježava 15 godina od konferencije u Pekingu, kada je usvojena Deklaracija, i kada su se države obavezale da æe raditi na mnogim poljima da bi se eliminiala diskriminacija žena«, podsjetila je Drobnjak. Ona je rekla da se ove godine piše drugi nacionalni izvještaj o primjeni milenijumskih razvojnih ciljeva, podsjeæajuæi da je treæi cilj postizanje ravnopravnosti muškaraca i žena. (kraj) boj/isf