Podgorica, (MINA-BUSINESS) – U Crnoj Gori ne radi se dovoljno na prevazilaženju problema sa kojima se suoèavaju žene na tržištu rada, posebno kada je rijeè o diskriminaciji pri samom zapošljavanju, ocijenili su predstavnici nevladine organizacije (NVO) Crnogorski ženski lobi. Direktor Crnogorskog ženskog lobija, Aida Petroviæ, saopštila je da je ta NVO sprovela istraživanje i ukazala na oblike diskriminacije sa kojima se žene suoèavaju na tržištu rada. Žene su, prema rezultatima istraživanja, u nepovoljnijem položaju od muškaraca kada je u pitanju zapošljavanje, položaj na radnom mjestu kao i napredovanje u karijeri. »Žene mogu napredovati do odreðene granice, ali glavni položaji su rezervisani za muškarce«, rekla je Petroviæ na konferenciji za novinare. Ona je navela i da je diskriminacija u Crnoj Gori dio svakodnevnog života, koja se teško uoèava a još teže ili nikako sankcioniše. Žene se, kako je objasnila, suoèavaju sa diskriminacijom veæ pri samo zapošljavanju. »Više od 36 odsto žena srelo se s oglasima za zapošljavanje u kojima se polna pripadnost spominje kao jedan od uslova dobijanja posla”, rekla je Petroviæ i upozorila da je to u suprotnosti sa zakonima o radu, rodnoj ravnopravnosti i o zabrani diskriminacije. Istraživanje je, prema rijeèima Petroviæ, pokazalo i da je strarosna diskriminacija jedan od problema sa kojima se suoèavaju žene. “Žene koje su ostale bez posla sa oko 40 do 45 godina starosti teško mogu doæi do novog zaposlenja, jer su ih poslodavci limitirali postavljanjem starosne granice od 25 do 35 godina”, rekla je Petroviæ. Prema rezultatima istraživanja, 68 odsto ispitanica odgovorilo je da su se srele s oglasima za zapošljavanje u kojima se, kao jedan od uslova za posao, navodila starosna granica. Kako je kazala Petroviæ, 55,1 odsto ispitanica je odgovorilo da je manje plaæeno za isti posao i sa istom odgovornošæu nego muške kolege. Ispitivanje je pokazalo i da je 62 odsto ispitanica doživjelo povredu rodnog prava na radnom mjestu dok je njih 67 odsto bilo žrtva seksualnog uznemiravanja. Najèešæi oblici diskriminacije, kako je pokazalo istraživanje, su u oblastima rada na crno kao i u malim i srednjim preduzeæima. Aktivista Marijana Miliæ saopštila je da je Crna Gora zemlja u kojoj tradicionalne društvene uloge i stereotipi i dalje postoje. Žene, kako je navela, i dalje trpe veæi stepen nezaposlenosti i marginalizaciju na slabo plaæenim radnim mjestima. »Svakodnevni rad bez fiksnog radnog vremena, neplaæeni prekovremeni i noæni rad, kao i rad bez osiguranja samo su neke od nevolja sa kojima se žene susreæu«, rekla je Miliæ. Prema njenim rijeèima, postojeæi pravni okvir u Crnoj Gori ne obezbjeðuje dovoljan nivo zaštite od rodne diskriminacije na tržištu rada, iako Ustav zajedno sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti jasno tretira pitanje diskriminacije. Miliæ je podsjetila da dosadašnja istraživanja pokazuju da ne samo da nema sudskih sluèajeva na temu kršenja principa jednakih zarada, veæ žene nijesu svjesne ni da se takav oblik disriminacije dešava, kao ni moguænosti da se nešto protiv toga preduzme. Iz Crnogorskog ženskog lobija su poruèili da je organizovano i zajednièko djelovanje svih institucija sistema, privatnog sektora i nevladinih organizacija najbolji naèin da se prevaziðu ti problemi, kako bi se na pravi naèin sprovela strategija poboljšanja položaja žena na tržištu rada. U Crnoj Gori se, kako su objasnili, ženski pokreti i dalje doživljavaju kao neprijatelji koji pokazuju netaène podatke i koje bi najbolje bilo otkloniti sa društvne scene. (kraj) dmv/jlb