Cetinje, (MINA) - Crna Gora i Cetinje imaju izuzetne resurse za razvoj preduzetništva, ali oni nijesu na pravi naèin iskorišæeni, ocijenio je crnogorski predsjednik Filip Vujanoviæ na skupu Afirmacija preduzetništva na teritoriji Prijestonice Cetinje – potencijali i perspektive. Vujanoviæ je poruèio da svi u Crnoj Gori, konsenzusom, treba da doprinesu privlaèenju stranih direktnih investicija. “Pri tome mislim na konsenzus i vladajuæih i opozicionih stranaka, i države i lokalne uprave, kao i da je za to potrebna podrška medija i civilnog sektora. Bez obzira kako politièki mislimo, ako volimo Crnu Goru, a volimo je, moramo raditi na privlaèenju direktnih stranih investicija“, pojasnio je on. Vujanoviæ je ocijenio da je neshavtljivo malo medijske pažnje poklonjeno projektu koji investitor iz Azerbejdžana planira da realizuje u Kumboru, kao i još nekim projektima. “Ako se budemo tako odnosili prema stranim investitorima, onda ovdje niko neæe ulagati. Veoma smo se potrudili da se jedan broj malih investitora osjeti nepoželjnim u Crnoj Gori“, naglasio je on. Vujanoviæ smatra da je za prevazilaženje aktuelne ekonomske krize neophodno preduzeti dvije mjere, od kojih se jedna odnosi na podsticaj preduzetništva, a druga na privlaèenja direktnih stranih investicija, koje su u Crnoj Gori u velikom padu. „Obje mjere zastupljene su u stimulativnom paketu mjera Prijestonice Cetinje, za koji mogu reæi da predstavlja impresivnu listu podsticaja za zainteresovane investitore koji su spremni da ulažu u Prijestonicu“, kazao je on. Prema njegovim rijeèima, privrednicima se tim paketom mjera nude sjajni preduslovi, kako za poèetak, tako i za razvoj veæ postojeæeg biznisa. Vujanoviæ je ocijenio da Cetinje karakteriše teško socijalno stanje, naspram kojeg stoje izuzetne moguænosti za razvoj preduzetništva. „Na Cetinju imamo stopu nezaposlenosti koja je za deset odsto veæa u odnosu na državni prosjek, a izmeðu dva popisa, broj stanovnika Prijestonice niži je za gotovo deset procenata. Naspram svega toga, lokalna uprava danas je ponudila jedan izuzetno povoljan paket mjera, koji treba da predstavlja model prema kojem treba da privuku investitore i druge jedinice lokalne uprave u Crnoj Gori, što se posebno odnosi na sjever zemlje“, naveo je on. Vujanoviæ je naglasio da Cetinje u proteklim godinama nije na valjan naèin iskoristilo brojne resurse. „Ukoliko govorimo o turizmu, kao krucijalnoj razvojnoj šansi Cetinja, onda možemo govoriti uglavnom o turistima koji u ovaj grad dolaze sa lanè paketima i koji su jedino zainteresovani da vide Dvor kralja Nikole. To je neshvatljivo“, kazao je on. Zato ga, kako je naveo, raduje èinjenica da je projekat žièare Kotor–Lovæen–Cetinje konaèno doživio konkretan pomak, i da bi njegova realizacija trebalo da bude zapoèeta naredne godine. Vujanoviæ je kazao da je napoèetku svog predsjednièkog mandata, u dogovoru sa Vladom, prihvatio da koordinira tri velika i vrijedna projekta na Cetinju, od kojih nijedan nije završen. „Iako sam i tada prognozirao da neæe biti završeni, ubjeðivali su me u suprotno. Prvi projekat je objedinjavanje tri svetinje, èijom realizacijom bi Cetinje danas moglo biti ono što je Meðugorje“, rekao je on dodajuæi da za taj projekat ne samo da nije bilo podrške, veæ je bio predmet brojnih kritika. Prema njegovim rijeèima, drugi projekat je bio umjetnièki univerzitet, a treæi žièara. Vujanoviæ je, nakon kritika zbog neiskorišæenih šansi i resursa, pohvalio primjere uspješnih cetinjskih preduzetnika, o kojima je tokom skupa prikazan kratkometražni film. On je kazao da se i Cetinje i Crna Gora mogu ponositi da se ponose onim što su preduzetnici poput firmi Marteks, Niksentrejd, Interprodukt, Poljo-Nik, pèelarka Svetlana Ivanoviæ kao i porodica Martinoviæ sa Gornièa uradili. Na skupu je potpisan i Memorandum o saradnji i razumijevanju izmeðu Prijestonice, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Investiciono razvojnog fonda (IRF) kojim je, izmeðu ostalog, predviðena zajednièka podrška privrednicima, sa akcentom na poljoprivrednu proizvodnju. Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Tarzan Miloševiæ kazao je da nije sluèajno što je Cetinje prva jedinica lokalne uprave u Crnoj Gori sa kojom je potpisan takav sporazum. „Teritorija crnogorske Prijestonice raspolaže znaèajnim poljoprivrednim površinama, u iznosu od èak 19 hiljada hektara, ali je tek pet odsto njih je iskorišæeno. Izuzetni potencijali kojima raspolaže ruralno podruèje Cetinja predstavljaju veliku šansu za poljoprivrednu proizvodnju“, pojasnio je on. Miloševiæ je rekao da Cetinje, u pogledu agrara, raspolaže izuzetnim potencijalom za razvoj stoèarstva, proizvodnje sira, pèelarstva, uzgoja svinja i proizvodnje suhomesnatih proizvoda, vinogradarstva i ribarstva. Predsjednik Upravnog odbora IRF, Dragan Lajoviæ, naglasio je da æe Fond u narednom periodu pojaèati kreditne aktivnosti, ne samo kada je rijeè o poljoprivredi, veæ i o ostalim sferama privrede. Prema njegovim rijeèima, IRF je od 2010. godine u opštini Cetinje finasirao 20 projekata ukupne vrijednosti oko dva miliona EUR, dok je uèešæe poslovnih banaka u njihovoj realizaciji bilo oko 660 hiljada EUR. Lajoviæ je kazao da su kreditirani projekti iz oblasti poljoprivrede I proizvodnje hrane, proizvodnje, turizma I usluga. On je najavio da æe IRF ponuditi izuzetno povoljne kreditne linije, a novina su one namijenjene ženama i mladima u biznisu. Gradonaèelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanoviæ upoznao je cetinjske privrednike i goste sa osnovama paketa stimulativnih mjera, i naglasio da one nijesu namijenjene iskljuèivo investitorima, veæ i postojeæim privrednicima i poljoprivrednim proizvoðaèima sa teritorije Prijestonice. (kraj) jel/gop