Beograd, (MINA-BUSINESS) - Nejasna politika Robnih rezervi jedan je od najveæih uzroènika situacije u kojoj su se našli bilansi Srbije kada je rijeè o pšenici i brašnu, piše list Danas. "Koliko su nelogièni i pod znakom pitanja bili neki potezi te institucije pokazuje niz primjera meðu kojima je najinteresantniji onaj da je prije mjesec uredbom Vlade iz rezervi pozajmljeno 30 hiljada tona pšenice Azotari Panèevo, sa rokom vraæanja do februara 2012. uz moguænost da to bude i u drugoj robi, a te kolièine odmah potom proslijeðene su Viktorija grupi, koja inaèe važi za firmu koja ima najveæe zalihe pšenice", navodi se u tekstu. Postavlja se i pitanje uredbe kojom je u oktobru prošle godine malim zanatskim pekarama odobrena pozajmica pšenice, što je najavljeno kao mjera koja æe sprijeèiti poskupljenje hleba, ali su u meðuvremenu cijene te namirnice veæ nekoliko puta podizane. Iako se oèekivalo da æe uredba o zabrani izvoza žita i brašna, prva koja je izašla iz objedinjenog kabineta ministra trgovine i poljoprivrede Dušana Petroviæa, izazvati revolt nekoliko veæih veletrgovaca, to se nije dogodilo jer su oni glavni kontingent zaliha veæ izvezli, a za preostale kolièine neæe im biti teško da pronaðu kupce u zemlji. Reagovala su, meðutim, udruženja mlinara i poljoprivrednika, koja tvrde da su jedini ošteæeni mjerom najavljivanom još krajem prošle godine. "Veæ nekoliko mjeseci, od kada je bilo jasno da se zalihe žita smanjuju, pokušavamo da upozorimo nadležne da bi donošenje uredbe o zabrani izvoza nanijelo mnogo više štete i podsjeæali smo na posljedice iste te mjere koja je primijenjena 2007. godine. I pored toga, uredba je donijeta, a da niko prethodno nije saopštio zbog èega i šta æe riješiti", kaže predsjednik Asocijacije poljoprivrednika Vojvodine, Miroslav Kiš. On je dodao da niko ne tvrdi da æe zbog toga hljeb biti jeftiniji, naprotiv, opet se pominje poskupljenje, a ne postoji ni zvanièan podatak sa koliko zaliha u ovom trenutku Srbija raspolaže i zbog èega se došlo do kolièine koja nameæe ovakav potez. "Mislim da je rijeè samo o uticaju velikih trgovaca na vlast jer æe jedina posljedica biti obaranje cijene pšenice pred ovogodišnju žetvu", naveo je Kiš. On dodaje da je to udruženje prošlog ljeta tražilo da Robne rezerve otkupe 400 hiljada tona žita po 14 dinara za kilogram, ali država je pristala samo na 70 hiljada tona po ceni od 12 dinara za kilogram, ali ni tu kvotu nijesu ispunili jer su veletrgovci ponudili za dinar veæu cijenu. Kiš kaže da se u to vrijeme govorilo kako je domaæa pšenica loša, da se može koristiti samo za stoènu ishranu i da bi realna cijena bila sedam dinara za kilogram, ali sada više niko ne pominje kvalitet. Uredbom æe biti „kažnjeni“ i oni poljoprivrednici koji su saèuvali dio prošlogodišnjeg roda, raèunajuæi da æe iz dobre cijene moæi da finansiraju narednu žetvu. Te kalkulacije sada padaju u vodu jer se oèekuje da veletrgovci kolièinama koje su im preostale snize cenu. Osim poljoprivrednika koji još ne mogu da „bace na papir“ štetu koju oèekuju, reagovali su i veliki mlinovi kojima su zbog donijete mjere zaustavljeni izvozni poslovi, a posljedice izgubljenih tržišta osjeæaæe se u narednih nekoliko godina. U Žitovojvodini, koja okuplja najveæe industrijske mlinove, pekare i proizvoðaèe testa, kažu da ne postoji ni jedan razlog da se uredbom o zabrani izvoza pšenice obuhvati i brašno jer je rijeè o finalnom proizvodu koji je prošle godine donio državi devizni priliv od 44,2 miliona USD, dok bi za ovogodišnje ugovorene kolièine od ukupno 35 hiljada tona propustila da inkasira novih 15 miliona USD. "Industrijski mlinovi, koji jedini izvoze brašno, uložili su velika sredstva u osvajanje tržišta, dizajn i kvalitet proizvoda, uspjeli da se pozicioniraju, a odjednom, bez najave i „prelaznog perioda“ ostavljaju na cjedilu svoje poslovne partnere koji su raèunali na kontinuirano snabdijevanje", rekao je direktor Žitovojvodine, Sima Matiæ. Ministarstvo poljoprivrede i trgovine negiralo je da je Srbija prekršila meðunarodne ugovore. „Svaki od meðunarodnih trgovinskih sporazuma koji je Srbija potpisala sadrži i odrednicu o uvoðenja ovakvih mjera u sluèaju neophodnosti, odnosno ugroženosti domaæeg tržišta“, rekao je pomoænik ministra poljoprivrede Miloš Milovanoviæ. Prema njegovim rijeèima, Ministarstvo poljoprivrede i trgovine se prije odluke o zabrani izvoza konsultovalo sa Evropskom komisijom i pismeno obavijestilo CEFTA sekretarijat o preduzetim mjerama. (kraj) bvm