Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Neke poslovne banke u Crnoj Gori ne ispunjavaju obaveze prema državi zbog èega im ozbiljno prijeti nacionalizacija, saopštio je danas generalni direktor Centralne banke Crne Gore (CBCG), Miloica Dakiæ. „Banke u Crnoj Gori moraju voditi raèuna o riziku od nacionalizacije, jer ima sluèajeva neizmirenja obaveza prema državi blagovremeno i u potpunosti“, rekao je Dakiæ ali nije htio da kaže o kojim bankama je rijeè. On je na sjednici Odbora udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredene komore (PKCG), kazao da bi se problemi u bankarskom sektoru mogli rješavati dokapitalizacijom banaka, ali iskljuèivo svježim kapitalom. „Prvi problem bankarskog sektora u Crnoj Gori je likvidnost, odnosno nedostatak kapitala, zbog èega bi banke trebalo da obezbijede dodatna sredstva od svojih matiènih kompanija iz inostranstva, meðunarodnih finansijskih institucija, ili sa tržišta novca“, rekao je Dakiæ. On je naveo da bi banke, èije su centrale u inostranstvu, trebalo da obezbijede i garancije da se odobreni kapital u Crnoj Gori neæe povlaèiti. „To bi znatno doprinijelo stabilnosti cijelog bankarskog sektora u Crnoj Gori, jer je najbitnije obezbijediti dugoroène i stabilne izvore likvidnosti“, smatra Dakiæ. Bankama, kako je dodao, može pomoæi i država, jer ima dobar kredibilitet za zaduživanje ili garancije za stranu pomoæ. Crna Gora je, podsjetio je Dakiæ, niskozadužena zemlja, èije je uèešæe spoljnjeg duga u ukupnom bruto domaæem proizvodu (BDP) ispod 15 odsto. „Kreditna politika države, meðutim, mora biti restriktivnija. Krediti se mogu odobravati iskljuèivo iz priliva svježeg novca ili novih kreditnih linija i to samo onima koji te kredite mogu vratiti“, naveo je Dakiæ. On je saopštio da je bankarski sektor prošle godine obilježio rast nekvalitetne aktive i kredita, što je poveæalo rezervacije za potencijalne gubitke. „Povlaèenje depozita nije zaustavljeno, oni se dalje smanjuju, a kratkoroèni depoziti su veæi od dugoroènih, uprkos tome što oroèeni rastu. Krediti su najviše u porastu, mada je taj rast u granicama planiranog“, objasnio je Dakiæ. Krediti su, prema njegovim rijeèima, u porastu kod svih banaka i sektora, ukljuèujuæi i one koji kasne. „Krediti su veæi od depozita i njihov odnos je svakog mjeseca sve nepovoljniji“, upozorio je Dakiæ. On je rekao da su crnogorske banke podkapitalizovane, jer visoke stope rasta kredita nije pratio odgovarajuæi porast kapitala. Dakiæ je naveo da je likvidnost banaka otežana, iako kompanije ostvaruju suficit. „Raspoloživa sredstva su daleko iznad obaveza, ali se njihov nivo postepeno smanjuje, vjerovatno zbog slabe otplate kredita“, rekao je Dakiæ. Nepovoljne uslove u bankarskom sektoru, prema njegovim rijeèima, dodatno otežava prestanak korišæenja jeftinih izvora iz inostranstva. „Utjeha je što ovi problemi nijesu samo crnogorski i da pored svih problema, za sada imamo problema samo u jednoj finansijskoj kompaniji“, rekao je Dakiæ. Potpredsjednik PKCG, Ivan Saveljiæ, saopštio je da je anketa te organizacije pokazala da situacija u privredi nije alarmantna, ali da se pojedina preduzeæa suoèavaju sa otežanim vraæanjem kredita. „Ukupna kreditna zaduženost nije opasna, ali kompanije imaju problema u izmirivanju obaveza prema bankama, a do kraja godine oèekuju otežan pristup kreditima i visoke kamatne stope“, rekao je Saveljiæ. Privreda i bankarski sistem su, kako je dodao, povezani, jer se finansijska kriza veæ odrazila na realni sektor. „Dok god se ne pokrene privredna aktivnost, banke nam neæe biti u boljoj situaciji, odnosno, dok se ne obezbijedi dokapitalizacija banaka, neæemo imati izlaz iz trenutnih problema“, dodao je Saveljiæ. Predstavnik Crnogorske komercijalne banke (CKB), Milija Vlahoviæ, rekao je da planove, bilanse i budžete koji su pravljeni za stabilne uslove treba zamijeniti stresnim scenarijima. „Takvi scenariji potrebni su na svakom nivou, od državnog do porodiènog“, smatra Vlahoviæ. Banke, prema njegovim rijeèima, treba da snime stanje svakog klijenta i detaljno procijene koliko je moguæa kreditna podrška njihovih projekata. „Trebalo bi razmotriti i opcije reprogramiranja kredita, uvoðenje grejs perioda i sliène mjere“, rekao je Vlahoviæ. Poslovanje klijenata, kako je dodao, trebalo bi održati do nivoa preživljavanja, a da se napuste projekti koji proizvode gubitke na duži rok. „Plašim se, meðutim, da imamo takvih kompanija koji još ne shvataju da više ništa nije kao što je bilo. Ni u bankarstvu u potpunosti ne naziremo realnu dubinu krize koja nas oèekuje“, kazao je Vlahoviæ. On je naveo da u CKB rade na procjeni situacije, nakon èega æe znati u kolikoj mjeri mogu da podrže privredu. Vlahoviæ je kazao da vlasnik CKB-a, maðarska OTP grupa, nije povukla nijedan EUR iz Crne Gore, iako je Maðarska u velikim problemima zbog krize. „U posljednjih èetiri-pet mjeseci od kriznog udara, OTP je podržao CKB sa oko 150 miliona EUR, a dodatnih 40 miliona do kraja ovog mjeseca uplatiæe za dokapitalizaciju“, saopštio je Vlahoviæ. Graðani su, kako je dodao, povlaèili depozite sa raèuna CKB, iako su imali najmanje razloga za to. Predsjednik Odbora, Velimir Bogdanoviæ, kazao je da je privredi potrebna podrška banaka, da bi se zaustavila recesija koja prijeti zbog krize. Na pad depozita, prema njegovim rijeèima, uticala je i pshiloška atmosfera i strah. „Prisutan je strah zbog globalne krize u dominantnoj mjeri, ali i zbog lošeg iskustava sa starom deviznom štednjom“, rekao je Bogdanoviæ. On je kazao da mjere CBCG i Vlade za ublažavanje ekonomske krize nijesu dale pune efekte, iako su kvalitetno pripremljene. U oblasti graðevinarstva, kako je dodao, treba ukloniti slabosti, jer u tom sektoru cijene još nijesu realne i usklaðene sa tržišnim uslovima. „Cijene u graðevinarstvu treba sniziti na realne nivoe, da bi se oslobodio dio likvidnog kapitala i servisirale obaveze prema bankama. Taj proces je spor i graðevinari oèigledno raèunaju na reprogram, ali je potrebno servisiranje makar dijela njihovih obaveza“, naveo je Bogdanoviæ. On je kazao da banke moraju ojaèati likvidnost, jer æe u Crnoj Gori u narednom periodu biti realizovano nekoliko velikih infrastrukturnih projekata. „Dokapitalizacija je, meðutim, težak proces, jer su potencijalni investitori trenutno u teškoæama“, rekao je Bogdanoviæ. Odbor Udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija usvojio je danas i izvještaje o stanju na tržištu osiguranja za devet mjeseci prošle godine, tržištu kapitala, Informaciju o ostvarenim tekuæim privrednim i monetarnim kretanjima u decembru, kao i Izvještaj o radu za prošlu godinu. (kraj) ram/bvm