Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Nelojalna konkurencija, odnosno poslovanje u zoni sive ekonomije, negativno utiče na tržište i rad preduzeća koja izmiruju obaveze u skladu sa zakonskim propisima, ocijenila je potpredsjednica Privredne komore (PKCG), Ljiljana Filipović. Ona je, na okruglom stolu o mogućnosti unaprijeđenja poslovanja i efikasnosti u sprovođenju inspekcijskog nadzora, kazala da članice PKCG ukazuju na probleme sa kojima se susrijeću prilikom inspekcijskih kontrola, koji se najčešće odnose na različito tumačenje propisa i izricanje neprimjereno visokih kazni. “U brojnim istraživanjima i analizama, koja je PKCG radila u cilju unaprijeđenja poslovnog ambijenta i lakšeg poslovanja preduzeća, iskazana je potreba dosljedne primjene zakona. Naglašena je potreba suzbijanja nelegalnog rada i trgovine, čime bi teret plaćanja dažbina bio raspoređen na sve učesnike, uz istovremeno ostvarivanje većih budžetskih prihoda”, kazala je Filipović na okruglom stolu, koji je organizovala PKCG u saradnji sa Ministarstvom ekonomije. Ona je dodala da preduzete mjere protiv sive ekonomije daju rezultate, ali da ima još dosta prostora za djelovanje kada su u pitanju zapošljavanje, plaćanje poreza i trgovina. Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije, Biljana Jakić, kazala je da je Nacrtom izmjena i dopuna zakona o inspekcijskom nadzoru prvi put normiran inspekcijski pregled u stambenim ili drugim prostorima kada postoje indicije da se u njima nelegalno posluje. Intencija je, kako je navela, da se stane na put sivoj ekonomiji koja je posljedica obavljanja djelatnosti u privatnim prostorijama, čime se izbjegava plaćanje poreza i dažbina. “Cilj zakona nije samo da sankcioniše one koji nelegalno posluju, što je krajnja mjera, već da ih podstakne da iz nelegalnih pređu u legalne tokove i tako postanu lojalna konkurencija istim ili sličnim djelatnostima na tržištu”, rekla je Jakić. Podaci Uprave za inspekcijske poslove i praksa pokazuju da su najčešće nelegalne djelatnosti frizerske, kozmetičke i zdravstvene usluge, fizioterapija, igraonice, vrtići, izdavanje smještaja, autolakirerske, automehaničarske i vulkanizerske usluge, pranje auta i tepiha, krojačke usluge, kopiranje, prodaja određenih vrsta roba, proizvodnja i prodaja kolača, kao i pripremanje hrane za radnike. “Pregled u stambenom prostoru, u slučaju kada postoji indicija da se u njemu obavlja radnja prekršaja, podrazumijeva da inspekcija podnosi pisani predlog za izdavanje naredbe o obavljanju pregleda sudu za pekršaje, koji bi u hitnom postupku bio dužan da odluči o njemu. U tom slučaju sud bi, ako postoje osnovi sumnje da se u stanu obavjaju radnje prekršaja iz nadležnosti inspekcije, mogao da dozvoli pregled”, objasnila je Jakić. Akt je usklađen sa zakonima o upravnom postupku, državnoj imovini, sprečavanju korupcije, te planiranju prostora i izgradnji objekata. Pomoćnica direktora Uprave za inspekcijske poslove, Rada Marković, podsjetila je da je Zakon o inspekcijskom nadzoru usvojen 2003. godine, kao i da je izmjenama i dopunama u prethodnom periodu unaprijeđivan u određenim segmentima. Ona je dodala da je sktuelne izmjene akta inicirala Uprava za inspekcijske poslove, kao i da one proizilaze iz iskustava u praksi inspekcijskog nadzora. “U osnovi revizije Zakona je stalni izazov koji stoji pred inspekcijskim organima u pogledu suzbijanja sive ekonomije na tržištu, kao i potrebe da se omogući sveobuhvatno, ujednačeno, srazmjerno i efikasno postupanje, što je od izuzetne važnosti za subjekte nadzora”, kazala je Marković. Prema njenim riječima, namjera inicijatora izmjena bila je da, između ostalog, odgovori na česte primjedbe privrednika koji legalno posluju u vezi sa učestalim kontrolama kod legalnih subjekata, dok oni koji rade nelegalno nijesu pod nadzorom, kao i različitim postupanjem inspektora pri izricanju mjere ukazivanja. “U tom smislu, Nacrtom je između ostalog preciznije uređena mjera ukazivanja, koja je različito tumačena u praksi inspekcijskog nadzora. Precizirano je da mjeri ukazivanja nema mjesta kada je utvrđena nepravilnost kojom se dovodi u opasnost život i zdravlje ljudi, životna sredina i imovina veće vrijednosti, kao i u slučaju kada utvrđena nepravilnost predstavlja krivično djelo”, saopštila je Marković. Ona je dodala da je propisano da se prekršajni nalog izdaje, odnosno zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi tek ako nepravilnost nije otklonjena u roku određenom mjerom ukazivanja. “Ujednačićemo postupanje inspektora uz poštovanje načela srazmjernosti”, poručila je Marković. Predstavnica Poreske uprave, Branka Jauković, smatra da je po tim pitanjima potrebno proširiti nadležnost suda za prekršaje, koji treba da dobije ingerencije da izdaje naredbe za inspekcijski pregled stanova. Zato je, prema njenim riječima, to potrebno definisati u zakonima o prekršajima i sudovima. Predsjednik Komore fizioterapeuta Crne Gore, Krsto Kovačević, podržao je predložene izmjene i dopune i ocijenio da one idu na ruku fizioterapeutima, posebno imajući u vidu da je kod njih aktuelno licenciranje, pa će samo registrovani imati pravo da se bave djelatnošću. Predstavnica Turističke organizacije Podgorice, Nina Pajović, smatra da je suzbijanje sive ekonomije i nelojalne konkurencije svima u interesu, na čemu se u saradnji sa nadležnim gradskim i državnim institucijama konstantno radi. Ona je ocijenila da je stanje po tom pitanju bolje nego ranije, a u prilog tome govori i podatak o rastu broja turista koji se odlučuju za hotelski smještaj u Podgorici. Glavni inspektor za drumski saobraćaj, Ljubiša Živaljević, smatra da je Nacrt potrebno unaprijediti kako bi bio primjenljiv i na tu oblast, naročito kada su predmet nadzora međunarodni prevoznici. “Mjere ukazivanja su neizvodljive sa aspekta inspektora za drumski saobraćaj. Jedino rješenje je naplata kazne na mjestu kontrole, posebno od nelegalnih prevoznika, što je i praksa u EU”, kazao je Živaljević. On je ocijenio da bi se izradom novog zakona detaljnije i kvalitetnije uredila ova oblast. Predstavnik preduzeća Simteks, Stojan Kralj, tražio je pojašnjenje u vezi sa tim kako će inspektori znati u kojim stanovima se obavlja nelegalno poslovanje, kada se zna da brojne firme nijesu prijavile proizvodnju, objekte i radnike. On smatra da inspektori ne treba da postupaju po anonimnim prijavama, jer su one često sredstvo manipulacije onih koji nelegalno rade. Predstavnica Udruženja hotelijera Podgorice, Jelena Burić, kazala je da hotelijerima nelojalnu konkurenciju predstavljaju neregistrovani izdavaoci stanova na dan, kao i da problem dobija na težini ako se zna da turisti u Podgorici prosječno borave dva dana. Ona smatra da inspektori nakon dojave o tom vidu sive ekonomije moraju da reaguju prije isteka propisanog roka od 48 sati. (kraj) nar