• petak, 25 jul 2025

Nema ekološke države bez propisa o hidrometeorologiji

Nema ekološke države bez propisa o hidrometeorologiji
Podgorica, (MINA) – Znaèaj i obim hidrometeorološke djelatnosti za Crnu Goru kao ekološku državu zahtijeva da se ta oblast zakonski uredi, ocijenjeno na okruglom stolu o potrebi donošenja zakona o hidrometeorološkim poslovima. Direktor Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore (HMZCG) Luka Mitroviæ ocijenio je da je bavljenje ekologijom po evropskim standardima nezamislivo bez kvalitetnog zakona o hidrometeorološkim poslovima. Podsjeæajuæi da se hidrologija i meteorologija bave stanjem i fizièkim promjenama u površinskim i podzemnim vodama, okeanima i vazduhu, on je istakao da samo provjeren podatak može biti od koristi u planiranju održivog razvoja i korišæenja resursa. Od 2003. godine HMZCG obavlja funkciju nacionalne hidrometeorološke službe Crne Gore, a njen direktor je od poèetka ovog mjeseca stalni predstavnik Državne zajednice u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (SMO), najbrojnijoj specijalizovanoj agenciji Ujedinjenih nacija. Mitroviæ je naveo da su èlanice SMO rade na obezbjeðivanju što preciznijih prognoza kako bi se izbjegle i ublažile katastrofalne posljedice vremenskih nepogoda. «Opšta društvena korist i uštede, koje nastaju kao produkt rada nacionalne meteorološke službe uveliko zavise od spremnosti i organizovanosti društva. Zato je neophodan dobro razraðen i transparentan zakonski okvir da definiše obaveze svih u sistemu», rekao je Mitroviæ. HMZCG svakodnevno dobije i proslijedi sistemu SMO oko 4,8 hiljada podataka, što je godišnje više od 1,7 miliona podataka i predstavlja vjerovatno najveæu razmjenu informacija neke crnogosrke institucije sa svijetom. Pomoænik direktora HMZCG Radivoje Vuèkoviæ kazao je da su preporuke SMO za organizaciju nacionalne meteorološke službe kompilacija najbolje prakse u svijetu, kao i da najracionalnije normativno ureðuje hidrometeorološku djelatnost. Prema njegovim rijeèima, SMO preporuèuje postojanje jedne hidrometerološke službe, umjesto dvije ili više institucija koje obavljaju poslove nacionalnog monitoringa te oblasti. “Preporuka SMO je da se u nadležnost nacionalne meteorološke službe pored meteoroloških, klimatskih i hidroloških poslova stave i poslovi praæenja stanja kvaliteta vode i vazduha i prekograniènog zagaðenja, ukljuèujuæi i prognostièku djelatnost”, rekao je Vuèkoviæ. On je kazao da prema preporukama SMO, nadležnosti te službe ureðuje država, koja je takoðe odgovorna i za njeno stabilno finansiranje. Pomoænik direktora HMZCG Radomir Kandiæ kazao je da, prema istraživanjima SMO, godišnji budžet nacionalnih meteoroloških službi iznosi oko 5,5 milijardi USD, a da se državi ta sredstva vrate petostruko do desetostruko, u zavisnosti od razvijenosti i organozovanosti države. “U Velikoj Britaniji korist od vremenskih informacija samo u cilju održavanja puteva i samog transporta se procjenjuu na 167 miliona USD godišnje. Od grubih sezonskih prognoza dobit poljoprivrede u jugoistoènom dijelu Sjedinjenih Država se procjenjuje na 145 miliona USD godišnje”, rekao je Kandiæ. Prema njegovim rijeèima, pitanja ostvarivanja dobiti, raspolaganja podacima i njihove distribucije na tržištu takoðe treba urediti zakonom o hidrometeorološkim posloima. Kampanju o potrebi donošenja ovog zakona, kojim bi se u Crnoj Gori po prvi put uredila hidrometeorološka djelatnost, inicirala je Fondacija za demokratske alternative u društvu (Fondas), uz podršku Vlade Kraljevine Norveške. Fondas je inicijator osnivanja mreže organizacija koje se bave ekologijom Zeleni krug i uèestvuje u procesu izrade nacrta zakona o vodama. (kraj) mib/mrd