Podgorica, (MINA) – Sve dok se crnogorsko pravosuðe, institucionalno i neselektivno ne osmjeli da valjano uradi ono što mu je posao, teško se na optuženièkoj klupi mogu naæi odgovorni za ratne zloèine, smatra advokat Velija Muriæ. On smatra da bi jedno društvo, na istinski i djelotvoran naèin ušlo u preces suoèavanja sa prošlošæu, prije svega mora objektivno sagledati stvarne uzroke i posledice odreðenih dešavanja. „Zbog konkretnih dešavanja, ako su mentorski instruisana sa odreðenih nivoa i struktura vlasti ili uzrokovanih otrgnutim djelovanjem pojedinaca, potreba ovog vremena nameæe obavezu da se ono suoèi sa prošlošæu koja sprjeèava ili ometa razumijevanje i suživot“, kazao je Muriæ agenciji MINA. Prema njegovim rijeèima, društveni ambijent u kome bi kroz pravnu legislativu, nauène i obrazovne procese bilo moguæe prepoznati zloèine, zloèince i šrtve, temeljni je osnov suoèavanja sa prošlošæu. „Pravno ureðeni proces lustracije, kroz koji bi se stekli uslovi faktièke distance sa strukturama i pojedincima za koje se može vezivati sve ono što bi bio cilj ljustracije, bo bi garant djelotvornog suoèavanja sa prošlošæu“, smatra Muriæ. Nezavisno i objektivno pravosuðe, ocjenjuje on, podrazumijeva proèišæenje i izbor kadrova sposobnih da ponesu odgovornost onoga èime se bave. „Samo istinskim i struènim htenjem, kvalitetnim istraživanjem i dokumentovanim istragama, mogu se oèekivati pravedne sudske odluke o neèjioj nevinosti ili krivici. Kako od svega ovoga, puno èega nema, ne iznenaðuju me kontinuirane oslobaðajuæe presude za zloèine koji su se dogaðali“, kazao je Muriæ. Takve presude,smatra on, lièe na „aboliciju“ onih veoma jakih struktura i pojedinaca, kojima je itekako potreban svaki otklon prema onome što može zasjenèiti njihove prošlosti „Zbog toga, suoèavanje sa prošlošæu doživljavam više kao deklarativnu a manje kao suštinsku namjeru o djelotvornom prosesu“, rekao je Muriæ, koji je predsjednik Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava. Govoreæi o ulozi državnog rukovodstva u vremenu kada su èinjeni zloèini, on je kazao da su prepoznatjiva tri osnovna elementa. „Da su se oni dogaðali na prostoru koje nije zahvaæeno ratnim dogaðanjima, da su žrtve, skoro uvijek, u odnosu na vršioca zloèina, ljudi druge vjere ili nacije i da je u tom vremenu praktièno na državnom ili vojno-policijskom nivou, stvoren ambijent u kome su zloèni preæutno odobravani i zataškavani“, rekao je Muriæ. On upozorava da se za zloèin u Kaluðerskom Lazu, javnost saznala pet godina po njegovom izvršenju, a o njemu se æutalo kao da se i nije dogodio. „Slièan je sluèaj sa zloèinom pljevaljske Bukovice, sa onim u Morinju i sa najtežim zloèinom deportacije Bošnjaka. Ako je pored izvršenja zloèina, isto tako zloèin i skrivanje zloèina i ne gonjenje zloèinaca, odgovor se sam po sebi nameæe“, kaže Muriæ. On smatra da sve dok se crnogorsko pravosuðe, institucionalno i neselektivno ne osmjeli da valjano uradi ono što mu je posao, teško se u postojeæem ambijentu može dogoditi da se na optuženièku klupu naðu odgovorni po komandnoj ili izvršnoj liniji. „Ako se dnevno zna koliko je vozaèkih dozvola oduzeto ili podnijeto prekršajnih prijava za brzu vožnju, ne može me niko uvjeriti da tadašnje komandno rukovodstvo, preko dnevnih i resornih izvještaja, nije bilo upoznato o tako važnim dogaðajima kao što su ubijanja i raseljavanja, deportacije i predaje nedužnih ljudi u sigurnu smrt“, kazao je Muriæ. On je, komentarišuæi izjavu bivšeg crnogorskog predsjednika Mimira Bulatoviæa, da, ako je napravljena greška, bila državna, a ne pojedinaèna, podsjetio da državu èine ljudi, institucije i pojedinci odgovorni za rad državnih institucija. „Izjava Bulatovæa, data u sudskom postpuku Morinj je osnovi iskrena ali se može smatrati i svojevrsnim pokušajem relativizovanja eventualnih pojedinaènih odgovornosti. Kako zbog sudskog procesa koji traje, nije zahvalno tu izjavu cijeniti samu za sebe, treba biti strpljiv i ostaviti da, o toj izjavi koja obavezuje, pravosuðje da konaènu rije“, naveo je Muriæ. On je kazao da, iako ne pripada onima koji se saglašavaju sa konotacijom i tipom spomen obiležja postavljenim na Pobrežju u Podgorici, osuðuje vandalski èin koji je uznemirio svakog pravdoljubivog èovjeka. „Ako je rijeè o spomen obiležju „svim žrtvama“, što bi zaista bio velièanstven èin, smatram krajnje neprimjerenim prema nebrojenim žrtvama, da se tako znaèajno spomen obiležje izradi na providnoj staklenoj podlozi i postamentu koji je podložan svakom vidu ošteæenja i skrnavljenja“. kaže Muriæ. (kraj) žug/isf