Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorski bankarski sistem karakteriše visok nivo likvidnosti, ali je neminovno da se odreðene negativne posljedice globalne finansijske krize preliju na tržište Crne Gore, ocijenio je veèeras glavni ekonomista Centralne banke (CBCG), Nikola Fabris. On je kazao da su crnogorske banke na poèetku septembra imale likvidna raspoloživa sredstva, kada se odbiju plaæanja, u iznosu od 407 miliona EUR, ali su ipak, pouèene onim što se desilo u Sjedinjenim Amreièkim Državama (SAD) »zakoèile« odobravanje kredita. »Banke sada mnogo više prilaze klijentu sa aspekta rizika i žele da analiziraju svaki potencijalni rizik«, rekao je Fabris u emisiji Živa istina Televizije In. On je podsjetio da je od poèetka godine na snazi odluka CBCG o ogranièavanju kreditne ekspanzije i crnogorske banke su do sada iskoristile dvije treæine kvote za odobravanje kredita. Fabris je ocijenio da, ukoliko se posmatraju makroekonomski indikatori – rast bruto domaæeg proizvoda (BDP), snažan priliv investicija i visok budžetski suficit, svjetska kriza nije imala direktan uticaj na Crnu Goru, ali se njeni negativni efekti ne mogu zaobiæi. Prema njegovim rijeèima, prvi negativni efekat je to što najrazvijenije svjetske ekonomije imaju manju stopu rasta, što je loše za male zemlje koji su njihovi trgovinski partneri. »To znaèi da se smanjuje moguænost crnogorskim preduzeæima da prodaju proizvode na stranim tržištima«, objasnio je Fabris. Globalna kriza je, kako je dodao, i jedan od faktora koji je doveo do rasta inflacije u svijetu. »Preko cijena hrane i energenata ta inflacije se u jednom dijelu prenijela i na Crnu Goru«, podsjetio je Fabris. On je naveo da je treæi negativan efekat krize to što su banke zabilježile visoke gubitke, zbog èega je poraslo nepovjerenje meðu njima i u takvim uslovima uvijek rastu kamatne stope. To, kako je objasnio, znaèi da su na svjetskom tržištu porasle referentne kamatne stope, koje se koriste u ugovorima izmeðu centralnih i komercijalnih banaka. Sve banke formiraju svoje kamatne stope tako što polaze od referentne i onda na nju dodaju maržu za profit i rizik zemlje i klijenta. »U uslovima kad rastu referentne kamatne stope to znaèi da bankama iz Crne Gore zaduživanje u inostranstvu postaje skuplje«, rekao je Fabris. On je podsjetio da su prethodnih nekoliko godina u Crnoj Gori kamatne stope opadale, ali kad se pojavila kriza taj trend je zaustavljen. »Kamate, meðutim, nije su rasle veæ su stagnirale što je dobro jer se smanjivala razlika izmeðu nivoa kamatnih stopa u Crnoj Gori i na evropskom tržištu. Ukoliko se nastavi dalji rast referentnih kamatnih stopa, nije nerealno oèekivati da æe i crnogorske banke morati da poveæaju svoje kamate«, zakljuèio je Fabris. (kraj) bvm