Podgorica, (MINA) – Neodluènost Specijalnog tužilaštva za ratne zloèine glavna je karakteristika sudskog procesa koji se vodi zbog zloèina koji su poèinjeni u pljevaljskom selu Bukovica 1992. i 1993. godine. Više tužilaštvo u Bijelom Polju pokrenulo je u decembru 2007. godine istragu protiv sedam osoba zbog sumnje da su izvršili masovni zloèin u Bukovici 1992. i 1993. godine. Tada je osam osoba izgubilo život, 100 kuæa je zapaljeno, a nekoliko stotina graðana islamske vjeroispovjesti je protjerano. „Neobuhvaæenost istragom i optužbom suštinskih krivaca glavna je manjkavost pravosudnog postupka. Niko iz komandnog kadra vojske i policije do sada nije obuhvaæen istragom, niti za to postoji namjera“, navedeno je u sedmom izvještaju o nadgledanju (watchdog) sluèaja Bukovica, koji je pripremio Nansen dijalog centar. U dokumentu se ocjenjuje da su osobe, koje su obuhvaæene istragom, uglavnom nižeg društvenog statusa, što može "ukazivati da su najodgovorniji zaštiæeni od ruke pravde". „Nijednom od osumnjièenih nije odreðen pritvor, za razliku od Kaluðerskog laza, kao i sluèajeva Morinj i Deportacija. To je, s obzirom na težinu kvalifikacije djela kao ratnog zloèina protiv civilnog stanovništva i na teške posljedice djela, neuobièajeno i u uporednoj pravosudnoj praksi“, tvrde u NDC-u. „Neodluènost Tužilaštva, a sada Specijalnog tužilaštva za ratne zloèine, koji skoro dvije godine odaju utiisak da ne znaju šta žele ili iz nekih razloga ne mogu da uèine za sudski postupak najbitnije stvari, jedna je od glavnih negativnih karakteristika procesa“, dodaje se u izvještaju. Pozitivna strana bukovièkog procesa, kako se navodi, je ljetošnja najava specijalne tužiteljke za ratne zloèine i organizovani kriminal, Stojanke Radoviæ, da æe se ishod tužilaèke akcije u tom procesu znati veoma brzo. Ocijenjeno je i da je formiranje državne komisije za obnovu Bukovice bila dobra ideja objelodanjena prije godinu i po. „Odgovorna ideja je i to što se na èelu komisije našao predsjednik države Filip Vujanoviæ. Fond od 4,5 miliona EUR koji bi se po predraèunu trebao uložiti u bukovièku infrastrukturu bila je ohrabrujuæa inicijativa“. „Revitalizacija sasvim zapuštenih i skoro uništenih putnih, elektriènih i vodovodnih instalacija preduslov je za razmišljanje o povratku dijela prognanih. To bi istovremeno poboljšalo život onima koji su veæ nastanjeni u Bukovici“, smatraju u NDC-u. Iz NDC-a upozoravaju da je godinu i po nakon najave proces revitalizacije Bukovice u potpunoj blokadi. „Jedino je prošle godine djelimièno rekonstruisan put Pljevlja–Dakiæi, a put nije obnovljen èak ni do mjesnog centra Bukovice u Kovaèeviæima“. U Bukovicu se u posljednjih dvije godine vratio samo jedan èovjek, privuèen „nadom da æe mu porušena kuæa biti obnovljena. On sada živi u kuæi svog roðaka koju je djelimièno popravio“. „Nerealna je ocjena crnogroske Vlade, pogotovo nakon neaktivnosti crnogorskih državnih organa, kako u procesu revitalizacije Bukovice, tako i u pravosudnom procesu, da bi postojalo èak pedesetak zainteresovanih porodica koje bi se vratile da žive u Bukovici“, kaže se u izvještaju. Istraživanje NDC-a, kako se dodaje, pokazuje da je pri ovakvom stanju stvari u Bukovicu moguæe vratiti, pod uslovom da im se tamo sagrade kuæe i putevi do kuæa, tek destak, uglavnom starèkih domaæinstava, od ukupno oko 100 prognanih porodica. „Sa blokadom investicija za revitalizaciju Bukovice, u koju je uloženo manje od destog dijela od projektovanih 4,5 miliona EUR, raspoloženje za povratak prognanih se ne popravlja, naprotiv“, zakljuèeno je u izvještaju. (kraj) del