Neogovorno razbijati Koaliciju zbog ustavnog zakona
- Neogovorno razbijati Koaliciju zbog ustavnog zakona
- Post By urednik
- 17:12, 19 januar, 2003

Podgorica, (MINA) – Predsjednik Socijalistièke narodne partije (SNP) Predrag Bulatoviæ, ocijenio je kao ishitreno i neodgovorno da bilo ko pokreæe pitanje opstanka koalicija Zajedno za promjene (ZZP), zbog razlièitog glasanja za ustavni zakon.
»Bilo je razlièitih stavova oko beogradskog Sporazuma, Ustavne povelje i zakona o njenom sprovoðenju, ali to nije uticalo na stabilnost koalicije. Razlike, koje su se pojavile poslednjeg dana rada Ustavne komisije, nijesu tako velike kao što se predstavljaju u javnosti«, rekao je Bulatoviæ u intervjuu agenciji MINA.
On je istakao da koalicija ZZP ne predstavlja samo volju tri politièke partije ili njihovih politièkih rukovodstava, veæ je nastala kao potreba više od 135 hiljada graðana Crne Gore.
»Treba imati odgovornost prema oèekivanjima naših biraèa.Koalicija je formirana da oèuva zajednièku državu, što je ostvareno Ustavnom poveljom i zakonom o njenom sprovoðenju«, istakao je Bulatoviæ.
MINA: Od SNP-a zavisi izglasavanje Povelje i zakona u federalnom i crnogorskom parlamentu. Zašto ste odluèili da podržite te dokumente?
BULATOVIÆ: Ustavna povelja i zakon daju šansu zajednièkoj državi i mi, glasajuæi za te dokumente, glasamo za jedan od naših kljuènih programskih ciljeva. Zato smo prihvatili brojne kompromise sa koalicionim partnerima iz Crne Gore i iz Srbije.
To su kljuèni politièki i pravni dokumenti. Ustavni zakon je za SNP izuzetno važan, jer bi bez njega ostalo mnogo nedoumica, njime se striktno definiše da æe se nakon dvije godine od usvajanja Povelje raspisati neposredni izbori za parlament državne zajednice, a da rok za eventualno raspisivanje referenduma teèe tri godine od njenog usvajanja.
SNP je svjesna da je državna zajednica Srbije i Crne Gore, atipièna država, ali zajednièka i sa jednim meðunarodno pravnim subjektivitetom i sa tim smo zadovoljni.
MINA: Šta SNP ima od toga da podrži Povelju, s obzirom da poslije toga prelazi u opoziciju?
BULATOVIÆ: SNP je partija jasnih principa. Naši principi u odnosu na državu su potpuno definisani i nijesu promjenjivi, zavisno od toga hoæemo li kao stranka imati bolju ili slabiju poziciju, ili da li æe neka druga politièka partija ili njihovih savjetnici sugerisati ovo ili ono rješenje. Mi smo samostalna, autentièna stranka, najjaèa u koaliciji ZZP, koja je u Crnoj Gori godinama vodila borbu za zajednièku državu.
U pravu ste kad konstatujete da æemo, glasajuæi za Povelju kojom je naše programsko opredjeljenje ostvareno, postati opozicija u zajednièkoj državi. Ali ako smo ostvarili tako znaèajan cilj, kao što je oèuvanje zajednièke države, za oèekivati je da u njegovoj realizaciji, u poremeæenim vrijednostima, kakve su u Crnoj Gori i u Srbiji, sa uskostranaèkog gledišta ne proðemo najbolje.
MINA: Kako komentarišete, obeæanje premijera Mila Ðukanoviæa da æe Crna Gora za tri godine biti nezavisna država?
BULATOVIÆ: Da je SNP stvarno ubijeðena, da se u tom roku može razgraditi zajednièka država, ne bi glasala za Povelju i zakon. U tom sluèaju bi otvorili proces dogovora sa našim politièkim partnerima, da se okrenemo referendumu. Bilo bi stvarno neprihvatljivo da bilo ko u Crnoj Gori iz bloka za zajednièku državu podržava nešto što sadrži mehanizme razgradnje.
Smatram da je Ðukanoviæeva izjava bila plod dekoncentracije i velike »graje« prema opoziciji. Prosto se nije mogao koncentrisati i izleæelo mu je to što je saopštio.
Da se ne bi se oslanjali na izjave, u ustavni zakon smo ugradili mehanizme da te tri godine ne budu period razgradnje, nego šansa zajednièkoj državi. Demokratska partija socijalista (DPS) je partija bez ideologije, nema jasan odnos prema državnom i nacionalnom pitanju, i koristi ga kao sredstvo za manipulaciju odreðenim brojem biraèa, u funkciji opstanka na vlasti. Njihova ideologija su vlast i privilegije.
Poznajuæi DPS, oèekujem da polako poènu da se prestrojavaju i ostave sebi »prikljuèak« za zajednièku državu. Ako nastavimo sa retorikom da su oni separatisti, ostaviæemo im i »prikljuèak« za nezavisnost.
DPS neæe period od tri godine koristiti za razgradnju zajednièke države, niti za otvaranje procesa nezavisnosti veæ da vide koji put je najsigurniji da opstanu na vlasti. To je abeceda politike DPS-a i kada to imamo u vidu, onda Ðukanoviæevu izjavu o nezavisnosti za tri godine ne treba uopšte ozbiljno uzimati u obzir.
MINA: Nakon usvajanja Povelje SNP dolazi i problem povratka kadrova iz Beograda?
BULATOVIÆ: To što postajemo opoziciona stranka je unutrašnja stvar SNP-a. Smatram da je ispod svakog nivoa baviti se tim pitanjem u javnosti na zlurad naèin. Ti ljudi su bili na funkcijama iskljuèivo sa zadatkom da budu jedina veza za oèuvanje zajednièke države i taj su posao »odradili«.
Naš je problem šta æemo dalje da radimo. Najveæi broj tih ljudi ima lièni i profesionalni dignitet i pitanje njihovog radnog angažmana neæe biti problem i van politièkih funkcija.
MINA: Crna Gora finansira zajednièku državu sa dvadesetim dijelom potrebnog budžeta. Da li æe imati i toliko funkcija?
BULATOVIÆ: Dosta pitanja nije regulisano poveljom i zakonom. Jer su DPS i neke strukture u Srbiji željeli da što brže da ukinu neke od postojeæih institucija. Potreba da se državna zajednica još èvršæe integriše u meðunarodnu zajednicu, dovešæe do saznanja da je to mnogo složeniji proces nego što su mislili. Meðunarodna zajednica neæe prepoznavati ni Srbiju ni Crnu Goru odvojeno. Adresa æe biti državna zajednica i pored pet ministarstava moraæe osnovati brojne agencije potrebne radi ostvarivanja njenih funkcija.
Za sada je definisan samo broj kadrova u buduæem savjetu ministara i u parlamentu. Na žalost, Ðukanoviæ je uspio da obezbijedi nesrazmjerno uèešæe poslanika iz federalnih jedinica, na štetu Crne Gore. Ne znam kako æe se prinicip paritetu u savjetu ministara i razlièitost u broju poslanika, odraziti na mnoge znaèajne funkcije koje treba pokriti u zajednièkoj državi. To æe biti biti problem savjeta ministara. Mi smo sa DOS-om, prije dvije godine, obezbijedili povoljnu poziciju za Crnu Goru.
Na pitanje kako æe to finansirati, a poznavajuæi ovu politièku garnituru u Srbiji, posebno one koji su zaboravili šta je SNP uradio za zajednièku državu i za njih, oni æe tražiti èiste raèune. Crnogorske kadrove u Beogradu, ili one koji u inostranstvu budu predstavljali zajdnièku državu finansiraæe poreski obveznici Crne Gore.
Insistiranje da državna zajednica nema svoj budžet, veæ da se finansira iz budžeta republika èlanica, dobro æemo osjetiti.
MINA: Šta oèekujete od Ðukanoviæeve vlade?
BULATOVIÆ: Ta vlada i premijer su obeæali da im predstoji lagodniji dio posla, jer nema politièke i druge nestabilnosti u Crnoj Gori. Uvjeren sam da æe i dalje, za sve nesposobnosti i promašaje krivca tražiti na nekoj drugoj strani. Ta vlada neæe biti sposobna da rješava taj lagodni dio posla, jer su DPS i njen predsjednik lièno, odgovorni za bijedu u kojoj se nalazi Crna Gora.
Ta vlada ne može rješavati ekonomske i socijalne probleme. Ona možda može da obezbijedu veæinu za usvajanje takozvanih reformskih zakona, ali nije spremna i sposobna da ih realizuje. Ako bi krenuli u realizaciju, morali bi da se obraèunaju prije svega sa ljudima koji su im bliski, a protive se najavljenim promjenama koje im zadiru u džepove.
Sa ovom vladom je moguæe oèekivati ono što je premijer uradio u Baru – da otvara nove kancelarije biroa za zapošljavanje. Mislim da je to Ðukanoviæ uradio podsvjesno.
MINA: Kad æe se poslanièki klub SNP-a vratiti u parlament u punom sastavu?
BULATOVIÆ: Oèekujem da æemo, prije sjednice Skupštine zakazane za èetvrtak, imati zasjedanje našeg Glavnog odbora. Tada æemo odrediti ne samo poslanike za republièki, nego i za savezni parlament.
MINA: Oèekujete li da æe uspjeti predsjednièki izbori 9. februara?
BULATOVIÆ: Ti æe izbori pokazati da DPS ima ogroman arsenal za ponižavanje graðana Crne Gore. Nastaviæe sa nemoralnim pritiscima na graðane, ucjenjujuæi ih golom egzistencijom.
Uvjeren sam da Crna Gora ima dovoljno snage da odbaci te pritiske i mislim da izbori neæe uspjeti. SNP æe, a nadam se i druge èlanice koalicije ZZJ , aktivno uticati da graðani ne izaðu na izbore.
Nakon neuspjeha tih izbora postoji šansa da, zajedno sa OEBS-om i drugim meðunarodnim institucijama, promijenimo izborne uslove i da na novim predsjednièkim izborima izaðemo sa našim kandidatom. Rano je sada govoriti da li æe to biti naš ili kandidat cijele koalicije.
(kraj) jrb